Mnogo je primjera dobre prakse održivog ribarstva u Hrvatskoj, a ribarska zadruga Omega 3 iz mjesta Kali na Ugljanu jedna je od njih. S predstavnicima ove zadruge razgovarali o tome što konkretno u stvarnom svijetu i realnom radu ribara znači “održivost” i kako razna pravila i ograničenja utječu na njih.
Primarna djelatnost ribarske zadruge Omega 3 je ulov male plave ribe, srdela i inćuna. Imaju i industrijski pogon za smrzavanje ribe opremljen najnovijom tehnologijom IQF sustava kapaciteta pet tona na sat. Na ovaj način, proizvod se smrzava pojedinačno i postiže temperaturu od – 18 stupnjeva uz kost. Proces zamrzavanja od ulaska sirovine u liniju do pakiranja traje maksimalno 15 minuta. Ponudu proizvoda Omege 3 pronađite na poveznici. Ribari iz Omege 3 koriste nove alate koji doprinose učinkovitosti posla, većoj cijeni proizvoda i održivosti cijelog morskog ekosustava. U nastavku donosimo intervju.
.
1. Koliko ribara članova broji Ribarska zadruga „Omega 3“?
Ribarska zadruga Omega 3 ima 15 zadrugara, neki od njih imaju jedan brod, a neki dva. Ukupno imamo 18 ribarskih brodova za ulov sitne plave ribe.
.
2. Koja je primarna djelatnost Vaše Zadruge? Koji je cilj Vaše ribarske zadruge?
Primarna djelatnost naše ribarske zadruge je Omege 3 otkup ulova od naših članova, davanje dodatne vrijednosti (konfekcija, pakiranje, smrzavanje) te plasman proizvoda na domaće ili strano tržište.
Cilj ribarske zadruge Omega 3 je biti lider u održivom ribarstvu putem uvođenja novih tehnologija, kako na brodovima, tako i u pogonu za preradu. Tehnološki napredak omogućit će nam da unatoč smanjenju ulova plave ribe u Hrvatskoj i restrikcijama koje se uvode, ribarstvo ostane posao koji će biti interesantan vlasnicima I njihovim zaposlenicima.
.
4. S kakvim se problemima susreću ribari u obavljanju svoje djelatnosti?
Glavni problem je smanjenje ukupne ulovne kvote i to što nam nitko ne može reći koliko će ona biti u konačnici manja. Tu su i problemi poskupljenja goriva, problemi iskrcajnih mjesta, itd.
.
5. Primjećujete li promjene u ribljim stokovima, invazivne vrste, zagađenje mora, negativne posljedice prekomjernog turizma?
U ribarstvu su uvijek prisutni ciklusi, svaka godina je drukčija, a veliku ulogu igraju i vremenske prilike odnosno neprilike. Mislim da je riblji stok u dobrom stanju, svakako treba paziti da tako i ostane. Zagađenje mora nismo primijetili. Turizam nema nekakve negativne posljedice, dapače on potiče konzumaciju ribe što je dobro, jedino što zbog turizma ribari imaju problem kod nekih iskrcajnih mjesta u sezoni.
.
7. Možete li nam reći nešto više o projektu “PRIZEFISH” i svojoj ulozi u njemu?
Kroz Prizefish smo imali pilot projekt instaliranja pumpi za vađenje ribe iz mora u termo baje. Nakon završetka projekta, na većinu naših brodova smo instalirali pumpe za vađenje ribe, tako smo dobili bolju kvalitetu ribe, a to nam je omogućilo da postignemo bolju cijenu na tržištu. Instalacijom ovih pumpi ribari su dobili sigurniju i jednostavniju manipulaciju ribom na brodu s manjom mogućnošću ozljede prilikom rada u otežanim uvjetima na moru. U sklopu projekta, također smo radili i na unaprjeđenju proizvoda dodane vrijednosti, kao npr. fileti srdele.
.
8. Imate li planu neke nove projekte? Što Vaša Zadruga radi po pitanju održivosti ribarstva?
Po pitanju održivog ribarstva radimo puno, cijeli naš koncept je baziran na održivom ribarstvu. Radimo puno na kvaliteti, sve brodove smo opremili s termo bajama, također većina ih ima ledomate i pumpe, kašete smo gotovo pa izbacili iz uporabe, koristimo ih jedino ako se riba lovi na sjevernom Jadranu zbog logističkih poteškoća. Ulaganje u kvalitetu nam omogućava premium proizvod, a premium proizvod nam omogućava da naši ribari dobiju jednaku ili bolju cijenu za manju količinu ulovljene ribe.
.
9. Mislite li da je važno uključiti ribare u procese odlučivanja o zaštićenim morskim područjima i drugim mjerama za ograničenje ribolova?
Da, mislimo da je od to od iznimne važnosti.
.
10. Što mislite o ribarstvenoj politici EU-a?
Ribarstvena politika EU-a je dobra. Iako su sve te zabrane teške za ribare i ribarsku industriju, bez njih bi bilo teško postići cijene koje imamo danas. No, naglašavamo da se mora voditi briga koliko cijeli sektor može istrpiti da se ne radi. Mislim da smo sada sa siječnjem, veljačom i svibnjem na maximumu, sve preko toga bi uništilo sektor i radna mjesta.
.
11. Što mislite, koliko je uspješna EU strategija “Od polja do stola”, po pitanju proizvoda iz ribarstva?
Kod plave ribe to je malo teže primjenjivo. Pri korištenju nekih drugih alata koji love manje količine trebalo bi biti uspješno.
.
13. Možete li navesti neke primjere dobre prakse unaprjeđenja proizvoda iz ribarstva i korištenja inovativnih metoda u ribolovu?
Uveli smo termo baje i izbacili ribarske kašete, tako smo ribarima olakšali rad, a proizvodnji omogućili bolju kvalitetu. Na brodove smo uveli pumpe koje su dodatno poboljšale kvalitetu. Osim toga, modernizirali smo logistiku novim kamionima s rampama što nam je ubrzalo tranzit ribe do pogona, a u pogonu smo instalirali strojeve za konfekciju, prebiranje i smrzavanje…
Za očuvanje mora važno je u procese odlučivanja uključiti sve dionike. Upravo su ribari, baštinici hrvatske tradicije ribarstva, oni koji more najbolje poznaju more i koji najviše mogu doprinijeti očuvanju morskog ekosustava kojemu pripadaju i same otočne i priobalne lokalne zajednice.
Ove je godine Europska komisija odobrila novi program Program za ribarstvo i akvakulturu vrijedan 2,6 milijardi kuna. Sredstvima fondova EU-a financirat će se prilagodna hrvatske ribarske flote s naglaskom na uspostavi ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih napora. Više o Programu saznajte na poveznici.
_____
Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Unsplash