U sklopu teme “Uloga OPG-ova u zelenoj tranziciji” donosimo intervju s obiteljskim poduzećem “Natura Rab” iz otoka Raba
Eko centar „Natura Rab“ ima dugu tradiciju ekološke proizvodnje. Nalazi se u mjestu Barbat na južnoj strani otoka Raba na zemljištu površine 4000m2. Njihova djelatnost obuhvaća uzgoj autohtonog ljekovitog i kultiviranog bilja, maslinarstvo, pčelarstvo te proizvodnju rakije i likera.
Obiteljska tradicija bavljenja poljoprivredom seže u prošlost, u prvu polovinu 20. stoljeća. Tada su preci stvorili glavne temelje za odgoj i uspjeh svih sljedećih generacija. Začetnik je bio Josip Kaštelan, njegovu povijesnu tradiciju nastavio je njegov sin, također Josip, koji je prenosi na sina Dušana. On je osuvremenio poljoprivrednu proizvodnju. Danas posao polako, ali sigurno prelazi u ruke mlađe generacije, sina Matije.
U nastavku doznajte kako u obitelji Kaštelan vide ulogu OPG-ova u zelenoj tranziciji i što je po njima ključ uspjeha OPG-ova na otocima.
Temu obrađuje Dubravka Jeričević s otoka Korčule u sklopu programa ”Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji”, a cjelokupni program financiran je sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije. Ostale članke vezane za temu “Uloga OPG-ova u zelenoj tranziciji” možete pronaći ovdje.
.
S obzirom da imate dugu tradiciju proizvodnje je li Vam se bilo teško prebaciti s tradicionalne poljoprivrede na održivu?
Već od samog početka djelovanja obrta u poljoprivrednoj proizvodnji zastupali smo načelo samoodrživosti.
.
Proizvodi se pakiraju u prikladnoj ekološki prihvatljivoj ambalaži te posjeduju sve potrebne certifikate o kvaliteti i regularnosti procesa proizvodnje, imaju brojne nagrade i priznanja. Što smatrate da je najveći doprinos Vaše djelatnosti zaštiti okoliša i molim Vas da nam to obrazložite na konkretnom primjeru?
Cjelokupna djelatnost usmjerena je u očuvanje okoliša, kao vlastita proizvodnja humusa od sirove maslinove komine (svake dvije godine preradimo 20 m3 humusa), imanja održavamo redovito, primjenjujemo ekološke agrotehničke mjere, posjedujemo dva pčelinjaka…
.
Po vašem mišljenju što je najvažnije da bi OPG-ovi koji posluju načelima održive poljoprivrede uspjeli na otocima?
OPG-ovci ili obrti ili male firma trebaju se osloniti na vlastite prodajne kanale (direktna prodaja vlastite proizvodnje, najviše koristeći otočni turizam), lokalna zajednica treba podržavati (materijalno i pomoć u plasmanu proizvoda na lokalnoj razini)…
.
Prema tome je direktna prodaja ključna za uspjeh, obitelj posjeduje prodajno-izložbeni poslovni prostor u sklopu imanja. S kojima ste se sve zaprekama susretali na putu prema plasiranju svojih eko proizvoda na tržište?
Kako smo sa djelatnošću započeli još davne 2000. godine (prije 22 godine) bili smo tzv. pioniri ekološke poljoprivrede na otoku Rabu. Na svakom koraku u svojim nastojanjima za razvoj i napredak, nailazili smo na nerazumijevanja od lokalne zajednice do pojedinca.
Vlastita prodaja vlastite proizvodnje, najveći dio prodaje plasirala je na vanjsko tržište Europske unije (što direktno što indirektno preko posjetitelja i turista otoka), gdje smo nailazili na potrošače koji su razumjeli i prihvaćali naša načela i naše proizvode.
.
Što mislite koja je uloga OPG-ova u razvoju otoka i zelenoj tranziciji u budućnosti?
OPG-ovci ili obrti ili male firme poljoprivrednog karaktera trebaju postati temelj razvoja otoka, sa svojom ponudom postati glavni akviziteri za posjetitelje, a sve u znaku održivog razvoja osjetljivih otočnih sredina.
_______________
Autorica: Dubravka Jeričević
Naslovna fotografija: privatni album