Hrvatski otoci daju mnoge primjere dobre prakse u kojima OPG-ovi rade izvrstan posao, no većina poslovanja, a samim time i opstanak otočana, i dalje uvelike ovisi o zaradi od turizma u ljetnim mjesecima
U sklopu teme „Uloga OPG-ova u zelenoj tranziciji“ razgovarali smo s OPG-ovima koji djeluju i proizvode na hrvatskim otocima, stručnjacima s područja poljoprivrede te donositeljima odluka i mladima koji žive i rade na otocima, a cilj je bio pobuditi interes i istražiti ulogu OPG-ova u zelenoj tranziciji te navesti primjere dobre prakse.
Iako za to imaju dobre preduvjete, hrvatski otoci još uvijek ni približno ne ostvaruju puni potencijal u ekološkoj proizvodnji. Turizam je najvažniji hrvatski ekonomski sektor i dominantna djelatnost na otocima. Opstanak otočana uvelike ovisi o zaradi od turizma u ljetnim mjesecima.
.
I najbolja turistička sezona je opet samo sezona
Koliko je ta ovisnost loša pokazalo je i vrijeme pandemije korona virusa kada su se zatvarale granice, otkazivala noćenja i znatno smanjio prihod od turista. U zadnje vrijeme znatno se povećala svijest o potrebi da ne treba zanemariti obradu zemlje i da se potrebno okrenuti održivoj poljoprivredi.
Čak je i najbolja turistička sezona to što jest, sezona. Iako se radi na proširenju ponude i privlačenju turista u zimskim mjesecima, to nije idealno rješenje. Turizam ima svoje prednosti i mane, a živjeti se mora cijelu godinu. Zato je održiva poljoprivreda prilika za napredak otočnih zajednica, a održivu poljoprivredu trebao bi pratiti i održivi turizam. Održivi turizam podrazumijeva pametno raspolaganje turističkim resursima, od kulturnih vrijednosti do prirodnih bogatstava.
.
Sinergija s turizmom i inovacije u poslovanju
Nije tajna da turizam i poljoprivreda mogu izvrsno funkcionirati zajedno, turisti prepoznaju vrijednost domaćeg izvornog ekološkog proizvoda. Proizvodi naših poljoprivrednika nositelji su raznih certifikata i dobitnici mnogih nagrada. Primjerice, Paški sir je svjetski poznat proizvod, prepoznat i tražen kod gurmana diljem svijeta.
Naši sugovornici dokazali su nam da u našoj zemlji, pa tako i na našim otocima, itekako ima sposobnih ljudi, pojedinaca koji su počeli uvoditi inovacije u proizvodnju u skladu s ciljevima održivog razvoja i kružnog gospodarstvo.
OPG-ovi na otocima polako, ali sigurno implementiraju nove tehnologije u svoje poslovanje i uspijevaju doskočiti problemima kao što je manjak vode, sakupljaju kišnicu. OPG Komparak, OPG Milac i Salvia Kornati koriste solarne panele za dobivanje električne energije. OPG Natura Rab proizvodi vlastiti humus od sirove masline komine.
.
Suradnja JLS-ova i LAG-ova u pružanju pomoći lokalnim proizvođačima za povlačenje novčanih sredstava
U uvodnom članku naveli smo kako jedinice lokalne samouprave u suradnji s lokalnim akcijskim grupama sve češće organiziraju edukacije kako povući novčana sredstva za poslovanje. Edukaciju kao jednu od najvažnijih preduvjeta za uspješno poslovanje OPG-ova ističu gotovo svi naši sugovornici. Stručnjak Marin Kukoč uz edukaciju ističe i udruživanje.
Voditeljica LAG-a 5, Katarina Slejko opisala je s kojim se problemima najčešće susreću OPG-ovi koji se prijavljuju za natječaje. Problem leži u tome što je većina OPG-ovaca starije dobi te nema potrebna znanja i vještine za samostalnu prijavu, a imaju problema i s prikupljanjem dokumentacije. Primjer tvrtke Salvia Kornati dokazuje nam kako nesređeni zemljišno-knjižni papiri mogu biti velika prepreka za dobivanje sredstava iz fondova Europske unije.
.
Stanje se poboljšava, ali još uvijek ima puno prostora za napredak
Za uspješnost je vrlo bitna i razmjena iskustava. Primjeri dobre poljoprivredne prakse su brojni, izdvojili smo inozemne primjere iz Italije, Grčke i Velike Britanije te primjere iz Hrvatske.
Nadamo se da će ova serija članaka doprinijeti povećanju interesa za zelenu tranziciju. Svi naši sugovornici dali su svoj doprinos. Za slučaj da ste nekog propustili, navodimo popis svih članaka objavljenih u sklopu teme „Uloga OPG-ova u zelenoj tranziciji:
- Uvod u temu „Uloga OPG-ova u zelenoj tranziciji“
- Primjeri dobre poljoprivredne prakse u inozemstvu
- Primjeri dobre poljoprivredne prakse u Hrvatskoj
- Intervju s Katarinom Slejko, voditeljicom LAG-a 5
- Intervju s Marinom Kukočem, poljoprivrednim stručnjakom
- Intervju s Nikom Silić Maroević, gradonačelnicom grada Korčule
- Intervju s Dušanom Kaštelanom, vlasnikom OPG-a Natura Rab
- Intervju s Draženom Crljenkom, vlasnikom OPG-a Milac
- Intervju s Filipom Skračićem, direktorom tvrtke Salvia Kornati
- Intervju s Vlahom Komparkom, vlasnikom OPG-a Komparak
Temu je obradila Dubravka Jeričević s otoka Korčule u sklopu programa ”Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji”, a cjelokupni program financiran je sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
_______________
Autorica: Dubravka Jeričević
Naslovna fotografija: Gerd Altmann / Pixabay