Sredozemno more krhki je ekosustav pogođen djelovanjem čovjeka, a podizanje temperature mora, velika količina otpada i prekomjerni izlov ribe uništavaju bioraznolikost
Jednokratni plastični proizvodi i zalutala ribolovna oprema čine 70 posto morskog otpada u Europi. Procijenjeno je da 80 posto otpada u moru dolazi iz kopnenih izvora, dok 20 posto dolazi od neodgovornog pomorskog prometa i ribarstva. Na bioraznolikost najviše utječe plastika, potrebno joj je jako puno vremena da se raspadne, a čak se ni onda se ne razgrađuje, nego se pretvara u mikroplastiku.
O temi “Tko su sudionici onečišćenja Jadrana i kako im se suprotstaviti?” piše Dora Čukušić za program “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
Naše more moramo čuvati i poštivati, a u nizu nadolazećih članaka čitajte tko to sve onečišćuje Jadran i kako to spriječiti.
.
Utjecaj na bioraznolikost
Mikroplastika miješa se s fitoplankotom i ulazi u hranidbeni lanac. Razne životinje greškom progutaju komade plutajuće plastike misleći da je to njihov plijen. Svi se sjećamo glavate želve Huanite koja je prije par godina uginula u Aquariumu u Puli zbog progutanih plastičnih čepova.
Mnogo je slučajeva sličnih Huanitinom, naime morske kornjače jako vole jesti meduze, no, nažalost, često zabunom pojedu plastične vrećice budući da plutajući u moru jako nalikuju meduzama. Časopis Science prošle godine objavio je uznemirujuću studiju u kojoj se upozorava da svijet u globalnom zagađenju plastikom ide prema točki s koje nema povratka.
U studiji se napominje i da bi do 2050. godine u morima moglo biti više plastike nego riba. Više o metodama i tehnologijama za sprječavanje ovakvog scenarija pročitajte na poveznici.
Utjecaj plastike na ljude
Plastika koju vidimo na plažama samo je 5 posto ukupnog zagađenja mora. Akcije čišćenja plaža na otocima često se organiziraju, no mikroplastiku teško je i gotovo nemoguće ukloniti. Osim ružne estetike, plastike negativno utječe i na naše zdravlje. Naime, postoje slobodni spojevi u plastičnim polimerima koji se mogu otpuštati iz ambalaže i tako prodrijeti u hranu ili piće.
To može utjecati na razne procese u ljudskom tijelu, no zato možemo i trebali bismo pratiti oznake na plastičnim ambalažama koje nam govore o kakvoj se plastici radi. I za pravilnu reciklažu važno je pratiti oznake na pakiranjima kako ne bismo kontaminirali jednu plastiku drugom. Na primjer, ambalaže u kojima su bili deterdženti ne mogu se reciklirati zajedno s plastičnim bocama koje su sadržavale neko piće.
.
Europski klimatski sporazum
„Sredozemno more je po pitanju plastičnog otpada najugroženije more u svijetu”, potvrđeno je prošlog ljeta na predstavljanju Europskog klimatskog sporazuma. Prema izvještaju WWF-a 55 posto svjetskog plastičnog otpada akumulirano je u Sredozemnom moru. Europski klimatski sporazum inicijativa je koju je pokrenula Europska komisija u 27 država članica.
U sklopu inicijative oformljena je i platforma Count us in gdje svatko može odabrati između 16 različitih obećanja i tako unošenjem promjene u svoj svakodnevni život pridonijeti očuvanju okoliša. Platformi Count us in možete pristupiti na poveznici
Prošle godine Europska komisija zabranila je izvoz plastičnog otpada u treće zemlje koje nemaju kapacitete da bi njime gospodarile na održiv način. U takvim zemljama zbog tog izvoza smeća pate siromašne zajednice. Konkretnije rečeno, zabranjen je izvoz otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a ( Organisation for Economic Co-operation and Development). Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj okuplja 38 država članica iz cijelog svijeta. Hrvatska je ovog ljeta službeno započela pregovore o pristupanju OECD-u.
„Hrvatska će dobiti priliku za razmjenu najboljih praksi s najrazvijenijim državama svijeta na nizu područja, od gospodarske politike do zaštite okoliša“, rekao je prilikom objave o početku pregovora Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova.
.
Čije smeće nalazimo na našim plažama?
„Više od 90 posto plastičnog i drugog otpada na hrvatske obale pristiže s juga Europe, osobito iz Albanije”, naglasio je hrvatski europarlamentarac Karlo Ressler u obraćanju Europskoj komisiji. Osim toga, sav ostali otpad iz cijelog Sredozemlja koji prođe kroz Otrantska vrata, uslijed morskih struja završi na hrvatskoj obali. Jadran je dodatno ugrožen budući da ima jako malo zaštićenih područja, više o tome saznajte na poveznici.
Na izuzetno loše gospodarenje otpadom u Albaniji i njegovu štetnost za cijeli Jadran upozorava se godinama. Albanska nelegalna odlagališta otpada koja se nalaze uz rijeke i more direktno utječu na zagađenje hrvatskih otoka i obale.
Na Jadransko-jonskom forumu održanom sredinom ove godine sudjelovala je albanska ministrica turizma i okoliša, Mirela Kumbaro i naglasila da je „implementiranje politika za učinkovito gospodarenje otpadom u praksi izazovan zadatak”, no da ipak na kraju očekuje „uspješno provedene mjere”.
Hrvatska i Albanija su uz Italiju, Grčku, Sloveniju, BiH, Crnu Goru i Srbiju članice EUSAIR-a.
Makroregionalna strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR) potiče gospodarski i društveni rast regije na održiv način, sastoji se od četiri glavna stupa: plavi rast, zaštita okoliša, održivi turizam, povezivanje regije.
UN-ova rezolucija za sprječavanje zagađenja plastikom
U ožujku ove godine, UN je objavio rezoluciju kojom se zahtijeva da se do 2024. godine donesu zakonom obvezujuće mjere za rješavanje globalnoga problema onečišćenja plastikom. Mnogi ovu rezoluciju smatraju povijesnim napretkom po pitanju zaštite okoliša. Prvi put u povijesti zakonski će se obvezati države, poduzeća i društvo da preuzmu odgovornost za rješavanje problema plastičnog zagađenja.
Najveća nakupina morskog smeća na svijetu nalazi se u sjevernom Pacifiku, naime morske struje i vjetar okupljaju komade smeća stvarajući velike mrlje u morima koje se nazivaju vrtlozi. Edukativni video i prikaz sjevernopacifičkog vrtloga pogledajte na poveznici.
Naravno da je najveća odgovornost za smanjenje količine otpada na velikim korporacijama, proizvođačima i donositeljima odluka, no i naša mala kap se broji i mnogo znači. Svaki pojedinac može doprinijeti zaštiti okoliša i malim djelima i osobnim odlukama pomoći našim morima. Odbacujući konzumeristički način svakodnevnog života možemo smanjiti količinu otpada.
_______
Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Unsplash