Otpadom smatramo tvari i predmete koje planiramo odbaciti jer nam više ne trebaju. Model kružnog gospodarstva temelji se na prirodnim procesima u kojima otpad ne postoji kao kategorija, već na kraju ciklusa ponovno postaje resursom.
U uvodnom članku teme ”Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa“ saznajemo osnovne informacije o kružnom modelu proizvodnje i potrošnje te prednostima modela u odnosi na raniji, linearni model.
Temu obrađuje Dubravka Jeričević s otoka Korčule u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji”, a financiran je iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
.
U Europskoj uniji godišnje se proizvede više od 2,5 milijardi tona otpada
EU ulaže brojne napore u poticanju prijelaza na kružni model gospodarstva. Među ostalim, treba istaknuti da Komisija u ožujku 2022. objavila prvi paket mjera za ubrzanje prijelaza kao dio akcijskog plana za kružno gospodarstvo. Prijedlozi uključuju poticanje održivih proizvoda, reviziju regulative o građevinskim proizvodima, osnaživanje potrošača za zelenu tranziciju te strategiju o održivom tekstilu.
Ilustracija: iStock / Nannapat Pagtong
Iako se kružno gospodarstvo često poistovjećuje s recikliranjem jer je recikliranje osnovni element kružnosti, riječ je o širem pojmu. Kružno gospodarstvo ili cirkularna ekonomija je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna, duža vrijednost proizvoda čime se produljuje životni vijek proizvoda i smanjuje količina otpada.
U središtu kružnog modela proizvodnje i potrošnje pojavljuje se korisnik usluga, naglasak je na pružanju usluga. Model se temelji na izbjegavanju nastanka otpada i kružnom tijeku proizvodnih ulaza koji se regeneracijom vraćaju u proizvodni proces.
Linearni model – „Ne isplati se popravljati.“
Za razliku od kružnog, linearni model naglasak stavlja na proizvodnju i potrošača kao krajnjeg kupca. Kod linearnog modela ne postoji briga o ograničenosti prirodnih resursa, obnovljivim izvorima energije, dizajnu proizvoda i primjeni prirodnih materijala.
Budući da se proizvodi koriste jednokratno, odnosno bacaju nakon korištenja ovaj model zahtijeva znatne količine jeftinih materijala i energije. Temelji se na filozofiji „Uzmi – iskoristi – odbaci“. U ovom modelu zastupljeno je i planirano zastarijevanje proizvoda. Uz to je vezana i izreka: „Ne isplati se popravljati, jeftinije je kupiti novo.“
Kružni model – dugovječniji proizvodi
Kružno gospodarstvo nije apstraktni koncept. Primjenjuju ga poduzeća i vlade diljem svijeta. Naglasak je na proizvodnji trajnih i dugovječnih proizvoda u čijoj se proizvodnji koriste obnovljivi izvori energije i prirodni materijali.
Poslovni model kružnosti već je dokazan, kao i njegova sposobnost stvaranja novih i održivih radnih mjesta. Jedinice lokalne samouprave sve češće sudjeluju u edukacijama vezanima uz otpad i recikliranje jer su i one postale svjesne problema sadašnjeg modela gospodarstva.
Kružni model gospodarstva ne bi trebalo poistovjećivati s recikliranjem. Za stvarnu kružnost trebamo proizvode koji se mogu ponovno upotrijebiti, popraviti, obnoviti, preraditi i prenamijeniti. Osim što time sprječavamo pad njihove vrijednosti, takvi proizvodi čak mogu dobiti i na kvaliteti što duže kruže sustavom.
Kružno gospodarstvo na otocima
Kružno gospodarstvo postaje sve aktualnija tema u Hrvatskoj tako i na otocima. Ključni sektori u kontekstu kružnog gospodarstva su plastika, tekstil, e-otpad, voda i hranjive tvari, pakiranje, baterije te vozila, zgrade i građevinarstvo.
Prijašnji načini iskorištavanja resursa doveli su do neograničenog iskorištavanja te su se količine tih resursa značajno smanjile.
Otoci su posebni po tome što se na njima najveća potrošnja i stvaranje otpada događa u vrijeme ljetne sezone. Tada na otocima boravi dosta turista te je i veća količina otpada u tom razdoblju. Nažalost, to se negativno odražava na okoliš i lokalno stanovništvo na otocima stoga je neophodno u poslovanje uvesti koncept kružnog gospodarstva. Otpad u turističkoj djelatnosti je raznolik (otpad od hrane, morski otpad, jednokratna plastika…).
„Koristi – razdvoji – recikliraj.“
Ipak, recikliranje je osnovni element kružnosti, Pravilnim razvrstavanjem otpada stvaramo mogućnost ponovnog korištenja što izravno utječe na smanjenje količina otpada. Ako otpad miješamo i ne razvrstavamo različite vrste otpada na za to predviđena mjesta, nastaje smeće koje je nemoguće reciklirati, odnosno djelomično moguće uz visoke troškove. Odvajanjem plastike, papira, metala i stakla u za to predviđene spremnike štitimo okoliš. Umjesto filozofije „Uzmi – iskoristi – odbaci“ trebalo bi se okrenuti filozofiji „Koristi – razdvoji – recikliraj.“
Otocima je cilj prijeći na neutralno kružno gospodarstvo, a taj proces podrazumijeva aktivno sudjelovanje lokalnog stanovništva. Potrebno ih je osvijestiti o nužnosti promjene postojećeg sustava iskorištavanja resursa i educirati ih na koji način odvojeno prikupljati otpad.
Više o drugim temama koje su vezane za hrvatske otoke možete saznati čitajući naš portal otoci.eu.
___________
Autorica: Dubravka Jeričević
Naslovna fotografija: Anne Nygård / Unsplash