U uvodnom članku teme ”Kružnim gospodarstvom do optimalnih resursa“ saznajemo osnovne informacije o kružnom modelu proizvodnje i potrošnje te prednostima modela u odnosi na raniji, linearni model.
Temu obrađuje Dubravka Jeričević s otoka Korčule u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji”, a financiran je iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
EU ulaže brojne napore u poticanju prijelaza na kružni model gospodarstva. Među ostalim, treba istaknuti da Komisija u ožujku 2022. objavila prvi paket mjera za ubrzanje prijelaza kao dio akcijskog plana za kružno gospodarstvo. Prijedlozi uključuju poticanje održivih proizvoda, reviziju regulative o građevinskim proizvodima, osnaživanje potrošača za zelenu tranziciju te strategiju o održivom tekstilu.
Iako se kružno gospodarstvo često poistovjećuje s recikliranjem jer je recikliranje osnovni element kružnosti, riječ je o širem pojmu. Kružno gospodarstvo ili cirkularna ekonomija je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna, duža vrijednost proizvoda čime se produljuje životni vijek proizvoda i smanjuje količina otpada.
U središtu kružnog modela proizvodnje i potrošnje pojavljuje se korisnik usluga, naglasak je na pružanju usluga. Model se temelji na izbjegavanju nastanka otpada i kružnom tijeku proizvodnih ulaza koji se regeneracijom vraćaju u proizvodni proces.
Za razliku od kružnog, linearni model naglasak stavlja na proizvodnju i potrošača kao krajnjeg kupca. Kod linearnog modela ne postoji briga o ograničenosti prirodnih resursa, obnovljivim izvorima energije, dizajnu proizvoda i primjeni prirodnih materijala.
Budući da se proizvodi koriste jednokratno, odnosno bacaju nakon korištenja ovaj model zahtijeva znatne količine jeftinih materijala i energije. Temelji se na filozofiji „Uzmi - iskoristi - odbaci“. U ovom modelu zastupljeno je i planirano zastarijevanje proizvoda. Uz to je vezana i izreka: „Ne isplati se popravljati, jeftinije je kupiti novo.“
Kružno gospodarstvo nije apstraktni koncept. Primjenjuju ga poduzeća i vlade diljem svijeta. Naglasak je na proizvodnji trajnih i dugovječnih proizvoda u čijoj se proizvodnji koriste obnovljivi izvori energije i prirodni materijali.
Poslovni model kružnosti već je dokazan, kao i njegova sposobnost stvaranja novih i održivih radnih mjesta. Jedinice lokalne samouprave sve češće sudjeluju u edukacijama vezanima uz otpad i recikliranje jer su i one postale svjesne problema sadašnjeg modela gospodarstva.
Kružni model gospodarstva ne bi trebalo poistovjećivati s recikliranjem. Za stvarnu kružnost trebamo proizvode koji se mogu ponovno upotrijebiti, popraviti, obnoviti, preraditi i prenamijeniti. Osim što time sprječavamo pad njihove vrijednosti, takvi proizvodi čak mogu dobiti i na kvaliteti što duže kruže sustavom.
Kružno gospodarstvo postaje sve aktualnija tema u Hrvatskoj tako i na otocima. Ključni sektori u kontekstu kružnog gospodarstva su plastika, tekstil, e-otpad, voda i hranjive tvari, pakiranje, baterije te vozila, zgrade i građevinarstvo.
Prijašnji načini iskorištavanja resursa doveli su do neograničenog iskorištavanja te su se količine tih resursa značajno smanjile.
Otoci su posebni po tome što se na njima najveća potrošnja i stvaranje otpada događa u vrijeme ljetne sezone. Tada na otocima boravi dosta turista te je i veća količina otpada u tom razdoblju. Nažalost, to se negativno odražava na okoliš i lokalno stanovništvo na otocima stoga je neophodno u poslovanje uvesti koncept kružnog gospodarstva. Otpad u turističkoj djelatnosti je raznolik (otpad od hrane, morski otpad, jednokratna plastika...).
Ipak, recikliranje je osnovni element kružnosti, Pravilnim razvrstavanjem otpada stvaramo mogućnost ponovnog korištenja što izravno utječe na smanjenje količina otpada. Ako otpad miješamo i ne razvrstavamo različite vrste otpada na za to predviđena mjesta, nastaje smeće koje je nemoguće reciklirati, odnosno djelomično moguće uz visoke troškove. Odvajanjem plastike, papira, metala i stakla u za to predviđene spremnike štitimo okoliš. Umjesto filozofije „Uzmi - iskoristi - odbaci“ trebalo bi se okrenuti filozofiji „Koristi – razdvoji – recikliraj.“
Otocima je cilj prijeći na neutralno kružno gospodarstvo, a taj proces podrazumijeva aktivno sudjelovanje lokalnog stanovništva. Potrebno ih je osvijestiti o nužnosti promjene postojećeg sustava iskorištavanja resursa i educirati ih na koji način odvojeno prikupljati otpad.
Više o drugim temama koje su vezane za hrvatske otoke možete saznati čitajući naš portal otoci.eu.
___________
Autorica: Dubravka Jeričević
Naslovna fotografija: Anne Nygård / Unsplash
