Mate Mladina poznat je u javnosti kao brački humanitarac koji je aktivno sudjelovao u akciji ''Nešto zbilja važno'' koju je provodila udruga Brački pupoljci kako bi djeci s teškoćama u razvoju i njihovim roditeljima i skrbnicima omogućila pravo na besplatan prijevoz trajektom prilikom odlaska na terapije i preglede.
Uz pomoć CTA komunikacija i Crvenog križa Udruga je uspjela promijeniti zakonodavni okvir te u sam zakon uvrstiti rečenicu kojom se takav prijevoz omogućava djeci i njihovim skrbnicama besplatno. Danas s Matom razgovaramo općenito o zdravstvenom sustavu na hrvatskim otocima, s fokusom na otok Brač.
Temu ”‘’Kako poboljšati opći i hitni zdravstveni sustav na otocima?’’” obrađuje Paula Bolfan u sklopu programa ”Čovječanstvo na raskrižju: Hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” sufinanciranog sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija.
Ukoliko zdravstveni sustav promatramo sa stajališta stanovnika otoka, nipošto ne možemo biti zadovoljni. Naravno, to ne znači da unutar sustava nema dobrih stvari, dapače, i na našem otoku imamo niz stvari koje funkcioniraju vrlo dobro, i mogu poslužiti kao primjer dobre prakse i obrazac za unaprjeđenje sustava u cijelosti (Higijensko-epidemiološka ispostava, stručni liječnici obiteljske medicine, radiološke ispostave i ostalo).
Pri tome je posebno važno napomenuti kako je otok Brač otok koji je najbolje povezan s kopnom, te se smatra ''predgrađem Splita''. Zato je teško i zamisliti kakvu skrb ima otoci koji su odaljeniji od svojih administrativnih središta.
.
Kao najveći izazov vidim kronični nedostatak ljudskog potencijala, u gotovo svim područjima nedostaje kadra (kao i u ostatku RH), te nemogućnost da one kadrove koji i dođu na otok zadržimo.
Također, radujemo se i rješavanju problema hitnog transporta pacijenata na kopno najavljenim dolaskom glisera koji je osigurala Vlada RH, jer dosadašnji sustav bio je ispod svake razine, i nedostojan građana jedne države koja sebi daje za pravo zvati se dijelom europske obitelji.
Sustav u tijeku turističke sezone funkcionira samo zahvaljujući dodatnom angažmanu svih uključenih, te njihovim ulaganjem dodatnih napora u skrb za sve pacijente. No, pitanje je koliko je takav način funkcioniranja održiv i koliko može izdržati, posebno uzevši u obzir ranije navedeno.
Ključnim smatram izradu kvalitetne strategije unaprjeđenja zdravstvenog sustava u čiju će izradu biti uključeni svi dionici života na otoku (predstavnici JLS, predstavnici zdravstvenog sustava te ostali dionici izvan zdravstvenog sustava, a koji sudjeluju u radu istog).
Odgovornost je na svima nama, od građana do predstavnika udruga i ostalog čiji je primarni cilj očuvanje i zaštita zdravlja građana, na jedinicama lokalne samouprave, na županijama te, naravno na državi.
Ključno je preuzeti odgovornost i sukladno svojim mogućnostima pomoći boljitku sustava, umjesto da se, kao što je do sada bio slučaj, odgovornost prebacuje s jednog na drugog, a u konačnici ispaštaju otočani.
Također, bitno je da se i na višim razinama nedvosmisleno odredi smjer u kojem želimo da zdravstveni sustav ide, te da se na taj način stvori osnovni preduvjet za bolje sutra. Rad, i samo rad, bez politikanstva i alibi pristupa rješavanju problema.
_________
Autor: Paula Bolfan
Naslovna fotografija: Brački Pupoljci