U sklopu teme ”Kako poboljšati opći i hitni zdravstveni sustav na otocima?” razgovaramo s Annette Mufić Trojković, predsjednicom udruge “Val” s otoka Lastova
Annette od 2008. godine radi kao voditeljica programa i projekata udruge koja prvenstveno pruža socijalne usluge starijim i nemoćnim osobama na otoku Lastovo. Nažalost, pored njihove udruge na otoku ne postoji aletrnativna organizacija koja bi se brinula o potrebama starijih i nemoćnih. Poznato je i da na Lastovu nema ni doma za umirovljenike, tako da je rad Udruge Val na otoku od iznimne važnosti.
Temu ”‘’Kako poboljšati opći i hitni zdravstveni sustav na otocima?’’” obrađuje Paula Bolfan u sklopu programa ”Čovječanstvo na raskrižju: Hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” sufinanciranog sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija.
.
Zadovoljava li otočni zdravstveni sustav potrebe otočana?
Kada govorimo o zdravstvenom sustavu na Lastovo, bez okolišanja moram priznati da je ispod nivoa današnjih mogućnosti. Sigurna sam da i drugi otoci i ruralne sredine imaju svoje probleme, ali ovdje se borimo s osnovnim pravima pacijenata.
Na Lastovu postoje dvije ambulante opće medicine od koje je jedna podružnica Doma zdravlja u Veloj Luci a druga privatna ambulanta Dr. Anite Jančić Lešić, sadašnje načelnice Općine Lastovo. Osim toga ima ambulanta dentalne medicine.
Na otoku nemamo trenutno patronažne sestre iako je primljena pripravnica koja još samostalno ne može raditi niti pacijenti imaju takvu uslugu. Osim toga nema ni organizirane palijativne skrbi. U okolnostima gdje sve više starijih otočana živi u samačkim domaćinstvima je to nezamislivo.
Uz takve okolnosti ide da se doktori na kratko razdoblje kontinuirano mijenjaju. Pacijenti ne znaju kako im se zove novi doktor obiteljske medicine, a on već odlazi. Oni ne mogu izgraditi odnos od povjerenja a kamoli doktori imaju uvid u njihovo pravo zdravstveno stanje. Pacijenti svaki put moraju prepričati svoju povijest bolesti, bez obzira na zdravstveni karton, koji u prijašnim godinama nije cjelovito ispunjen.
.
Prejednostavna opremljenost ambulante
Također je opremljenost ambulanti, za ovako udaljen otok, prejednostavan. U ambulanti nema na primjer ultrazvuka i također je puno aparature zastarjelo. Imamo i medicinski laboratoriji koji uzorke šalje u Velu Luku. Ja sam nestručna, ali pretpostavljam da zbog putovanja krvi dođe do netočnih informacija uzoraka.
Za bilo koji složeniji problem, znači u slučaju bolesti, stanovnici otoka Lastova moraju putovati cijeli dan, to jest najčešće krenuti sa Lastova u 4.30 te najranije vratit se u 17 sati. Do lipnja smo imali mogućnost dva puta tjedno ranije doći doma, kada bi trajekt u 14.15 krenuo iz Vela Luke za Lastovo. Svejedno se radi o putovanju od više od 10 sati.
Međutim, takva mogućnost nam se oduzela i pacijenti sada jedino petkom mogu skratiti dan putovanja zbog pregleda kao što su, rendgen, ginekolog, internist, ortoped, fizijatar, ali I zubar I drugi. Ovu temu još nisam dotakla. Jako veliki broj Lastovaca bira zubara u Veloj Luci ili Blato ili Korčulu jer su nezadovoljni uslugom dentalne medicine na otoku Lastovo.
Nisam još spomenula ni hitnu zdravstvenu službu koja kao takva na otoku ne postoji. Doktori opće medicine se mijenjaju u pripravnosti. Znači kada čovjek zove broj telefona 112 u povrat ga zove liječnik opće medicine na Lastovu. Dogodilo se čak da liječnik nije htio izlaziti na hitni slučaj pa je pacijentica umrla. Taj slučaj je sada na Državnom odvjetništvu i radi se o neodgovornosti određenog liječnika.
Ne bih htjela da se zaključi kako su svi doktori na Lastovu takvi. Kao i neki drugi otoci imamo helikoptersku službu koja čim prije dolazi po pacijente u hitnim slučajevima. Međutim, pokazalo se, da se ne organizira održavanje čistoće pristaništa, pa je bilo slučaja da helikopter iz sigurnosnih razloga nije mogao pristati i nije mogao pacijenta ukrcati.
.
Koji su najveći izazovi i problemi s kojima se zdravstveni sustav na otoku suočava?
Mislim da je najveći izazov da i teško bolesni pacijenti zbog potrebnih pregleda i terapija moraju putovati daleko i dugo, minimalno 10 sati. Zamislite trudnicu koja u sredini ljeta u visokoj trudnoći mora više od 10 sati putovati da bi obavila preventivni pregled bez mogućnosti uporabe nekakvog apartmana ili slično.
Ili zamislite osobu koja ima 85 godina i mora poći na pregled očiju u Blato na Korčuli bez potpore i prijevoza. Mora se napomenuti kako je Blato od pristaništa u Veloj Luci udaljeno nekih 13 kilometara. Na tom cjelodnevnom putu pacijent nema gdje odmoriti se. Zbog dobi se pacijenti često niti ne snalaze u drugim sredinama. Česti zaključak naših stanovnika je da onda neće ni poći na pregled.
Tu se radi o smanjenju mogućnosti kojoj država mora doskočiti. Zbog manjih mogućnosti otočani postanu građani drugog reda.
.
Koji su problem prioritetni za rješavanje?
Mislim da je prioritetno da se Dom zdravlja bolje opremi, ali da se uvedu i mogućnosti pregleda specijalista sa potrebnom mobilnom opremom na otoku Lastovo. Također, mislim da se trebaju uvesti redovne proaktivne kontrole liječnika i opremljenosti triju ambulanti kako bi dugoročno razvili prikladan sustav zdravstva na Lastovu.
Na Lastovu također postoji mogućnost telemedicine. Mislim da otočani nisu dovoljno upoznati time. Takav sustav bi se mogao proširiti i učinkovito uključiti u dijagnostiku.
.
Kako sustav funkcionira tijekom turističke sezone?
Mislim da nije velika razlika u sezoni. Na otoku Lastovu nema velikih broja turista pa tako je i umanjena potreba za zdravstveni sustav. Dapače, mislim da se turiste neposredno tretira, ali također s istom nedovoljno opremljenom ambulantom i čestim promjenama radnih vremena zbog nedostataka liječnika i slično.
.
Koji je, po Vašem iskustvu i mišljenju, prvi i ključni korak ka unaprjeđenju zdravstvenog sustava i čija je odgovornost da ga pokrene? Tko sve treba sudjelovati u procesu kako bi se on pokrenuo i nastavio?
Kao Udruga već radimo sa svojim projektima na informiranju starijih i nemoćnih o legitimnim mogućnostima pacijenata i preuzimanju uloge zagovarača. Civilno društvo se s jedne strane treba više zalagati za prava pacijenata, ali javno zdravstvo treba uvoditi suvremeni pristup zdravstvu na udaljenim otocima. Zbog malog broja stanovnika se često ne čuje glas građana otoka Lastova.
Državni sustav mora pokrenuti promjene jer je stanje na otoku Lastovo neprimjereno europskoj demokratičnosti i time jednakih prava svih građana, pogotovo osjetljivih skupina građana – starijima, nemoćnima i bolesnima.
.
Udruga Val ističe: ”Civilno društvo prepoznaje stvarne potrebe građana i stvara projekte i programe koji umanjuju svakodnevne probleme građana i mogu biti karika u podizanju kvalitete dostupnosti zdravstvenog sustava”
Naša udruga konkretno provodi projekt socijalnih usluga koju provode udruge.
U trećoj smo godini provođenja te je projekt „Socijalne usluge za starije i nemoćne – Lastovo“ financiran od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Jedna od aktivnosti je upravo besplatna priprema putovanja starijim i nemoćnim otočanima na otok Korčula, gdje djelatnica provodi cijeli dan s pacijentima. Radi se o pomoći pacijentima oko organizacije ali i boravka na susjednom otoku gdje se nalazi veliki broj naših matičnih ustanova.
Takvih programa i projekata još ima. Nažalost, to su vremenski ograničene priče. Država, nažalost, ne prepoznaje veliku potrebu određenih inovativnih projekata i programa koji bi se trebali financirati kontinuirano.
Svakako mislim da državne institucije ali i civilno društvo trebaju više raditi na informiranju građana o svojim legitimnim pravima. To jedino ide u korak s zdravstvenim sustavom koji se kontinuirano usuvremenjuje i to u svim sredinama, pa tako i prometno najudaljenijem otoku Lastovo.
________
Autor: Paula Bolfan
Naslovna fotografija: Pixabay