U sklopu teme ”Kako poboljšati opći i hitni zdravstveni sustav na otocima?” razgovaramo s Mladenom Turečekom, predsjednikom udruge HELP – Helikopterima liječnici pomažu i aktivnim borcem za uvođenje hitne helikopterske službe koji bi pacijentima omogućio dolazak u bolnicu u ”zlatnom satu”
Medicinski zlatni sat je vrijeme od trenutka ugroze života (recimo sudara) do trenutka smještaja u ustanovu koja će spasiti život ugroženoj osobi. Prozvan je „Zlatnim satom“ jer je kroz brojne radove u svijetu dokazano da ukoliko životno ugrožena osoba dođe u bonicu u tom vremenu, šanse za preživljavanje rastu, odnosno što je vrijeme duže šanse za preživljavanje se smanjuju.
U smislu naprijed navedenog jasno je da ljudi iz udaljenih područja, iz kojih nije moguće brzo doći do bolnice, imaju manje šanse od onih koji su u blizini bolnica i mreži hitne pomoći (otoci, gorski krajevi, zabačena sela u ravnici, autoputevi).
Temu ”‘’Kako poboljšati opći i hitni zdravstveni sustav na otocima?’’” obrađuje Paula Bolfan u sklopu programa ”Čovječanstvo na raskrižju: Hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” sufinanciranog sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija.
Intervju pročitajte u nastavku.
.
Smatrate li da otočni zdravsteni sustavi zadovoljavaju hitne potrebe otočana?
Otoci kod nas (50 naseljenih) nemaju svi stanovnici liječnika u blizini i samim time su u slučaju životne ugroze su u vrlo teškoj (nemogućoj) situaciji!
Čitav sustav HITNE POMOĆI se dimenzionira upravo prema ZLATNOM SATU, a bolnička kola, brze brodice ili helikopteri su samo sredstva koja bi to (ZS) trebala omogućiti. Već godinama se priča o brzim brodicama, tek je započela gradnja, a trenutna helikopterska služba (samo za dio otoka) nije adekvatna i ne može se zvati hitna helikopterska medicinska služba (HEMS)- dakle odgovor je NE!
.
Smatrate li da je taj problem još veći tijekom turističke sezone (kada na otoku, ali i diljem Hrvatske boravi veći broj ljudi)?
Potpuno je jasno da turistička sezona dodatno naglašava sve manjkavosti trenutno postojećeg sustava s time da nisu problem manji zahvati, ali jeste sve što je životna ugroza (srčani, moždani, ronjenje, pad s velike visine, na kontinetu još i sudari na autoputevima itd)
.
Koji je, po Vašem stručnom mišljenju, prvi i ključni korak ka unapređenju zdravstvenog sustava i čija je odgovornost da ga pokrene?
Kao „HELP“ orijentirani smo prema hitnoj helikopterskoj medicinskoj službi, koja još uvijek Hrvatskoj nedostaje, a predstavlja samo jedan od segmenata hitne pomoći. Postoje limiti i za spašavnje helikopterima, ali vjerujemo i sigurni smo da bi stanovnicima i gostima otoka, jahtašima, roniocima uspostava takve službe značila naše podizanje razine zdravstvene sigurnosti, a samim time i večem dolasku bogatije klijentele, odnosno za nas domaće ostanku na slabo naseljenim otocima.
Normalno inicijativu smo pokrenuli mi, ali trebala bi ju prihvatiti Vlada i donijeti određene zakone, urediti financiranje HHMS-a, osposobiti bolnice (javne) za prihvat helikoptera, ali time ne kažemo da želimo da SERVIS treba biti državni i na proračunu. Potreban nam je HHMS koji će raditi od 0-24h/365 dana u godini dakle profesionalna služba!
.
Koliko traje vaša borba za unaprijeđenje hitnog helikopterskog sustava? Možete li nam dati presjek događanja kroz godine, koliko ste se puta i kome sve obraćali? Kakve ste odgovore dobivali?
Koliko je primarius Maja Grba Bujević ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (2009.) toliko vremena dio nas iz HELP-a bori se za uspostavu HHMS-a. Dakle dolazi 14-ta godina, a još ništa kako kod nas tako na žalost i kod primarius MGB!
Incijativa je prezentirana političkim strankama koje imaju predstavnike u Saboru, Ministarstvima zdravstva, prometa, turizma, razvoja, Saborskom odboru za zdravstvo, Predsjedniku Hrvatskog sabora, Uredu Predsjednice države, organizirali smo tribine i okrugle stolove, davali intervijue Uglavnom koristi se svaka prilika za promoviranje dobrobiti takve službe.
Verbalno svi podržavaju, ali kada treba doći do konkretnih pomaka ne događa se ništa. Ministar Beroš od 2018. godine govori, ali samo govori pa tako do danas. Maja Grba Bujević od početka svog mandata „govori“, a njena stranka je na vlasti, koga čeka, ponovno SDP kao kod pilot projekta? 2018. godine tadašnji ministar Kujundžić, a branio ga je Plenković u Saboru, izjavio je da je za HHMS ta Vlada osigurala 35 mil Eura. Niti Eura niti HHMS-a!
.
Postoji li ijedna pozitivna stvar ili korak od strane nadležnih tokom ovih godina?
Jedino što je pozitivno je da je u javnosti inicijativa prepoznata! Od medija pa do djela političkih stranaka (Možemo, MOST, SDP, Socijal demokrati, HSS), vladajući prikupljaju podatke.
Ne gradi se infrastruktura-helidrom pri KBC Rijeka, Helidrom pri OB Pula ili Zadar, također na kontinentu, bez takve infrastruktura HHMS ne može funkcionirati i nema smisla, ali ima itekako potreba! Sada je od strane ministra Beroša najavljen za 2024.g, tada imamo izbore.
Postavljamo si ponovno pitanje, ako je SDP Vlada uspjela napraviti tender u 4-5 mjeseci, kako to da HDZ Vlada s ministrom Berošem i ravnateljicom Majom Grba Bujević to ne uspijeva niti u 5 godina? Nisu zainteresirani? Ne zanaju? Nesposobni su?
.
Koje biste ljude istaknuli kao zagovornike rješavanja ovog problema (na otocima, ali i među donositeljima odluka)?
U Saboru u oporbi imamo dosta zagovaratelja koji su shvatili što bi HHMS značio, da krenem od dama Sandra Benčić, Ivana Kekin, Sabina Glasovac pa Željko Pavić, Božo Petrov, Željko Lenart, Bojan Glavašević, Stjepo Bartulica i Maja Grba Bujević je za, ali iako je u vladajućima godinama ne uspijeva kod svojih napraviti pomak. Normalno da je velik broj udruga također na našoj strani, kao i Otočni sabor na čelu s Denisom Barićem!
_________
Autor: Paula Bolfan
Naslovna fotografija: Image by Dennis P from Pixabay