Onečišćenje zraka predstavlja jedan od najozbiljnijih globalnih problema s kojima se suvremeni svijet suočava. Prema procjenama, svake godine oko 7 milijuna ljudi diljem svijeta umire zbog bolesti povezanih s onečišćenjem zraka, što čini onečišćenje zraka jednim od vodećih uzroka smrti.
Novo izvješće objavljeno od strane IQAir-a ističe da samo sedam od 134 zemalja i regija obuhvaćenih u istraživanju zadovoljava smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za ograničenje sitnih zračnih čestica, poznatih kao PM2.5 čestice.
Što su PM2.5 čestice?
PM2.5 čestice su mikroskopske čestice čađi manje od širine ljudske dlake, koje mogu uzrokovati niz zdravstvenih problema i smrti. Potiču iz ispušnih plinova vozila, kamiona i industrijskih procesa. Ova otkrića, temeljena na podacima prikupljenim diljem svijeta od strane švicarske organizacije za kvalitetu zraka IQAir, ukazuju na ozbiljne implikacije za ljudsko zdravlje.
PM2.5 čestice su posebno opasne jer su vrlo male i lagane. Imaju mogućnost da dulje vrijeme lebde u zraku te da prodru duboko u pluća i krvotok. Osim toga, mogu se vezati za razne opasne elemente kao što su olovo, arsen, nikal i kadmij. Nastaju prilikom izgaranja fosilnih goriva i šumskih požara te su povezane s raznim zdravstvenim problemima, uključujući astmu, srčane i plućne bolesti, rak i druge bolesti dišnog sustava, kao i s kognitivnim poteškoćama kod djece.
Koje su zemlje najzagađenije?
Samo sedam zemalja ispunjava standard za PM2.5 a to su: Australija, Estonija, Finska, Grenada, Island, Mauricijus i Novi Zeland.
Izvješće IQAir-a o kvaliteti zraka ističe da iako je zrak globalno čišći u usporedbi s prošlim stoljećem, postoje područja s visokim stupnjem onečišćenja. Pakistan se ističe kao najzagađenija zemlja, s razinama PM2.5 koje su više od 14 puta veće od WHO standarda. Indija, Tadžikistan i Burkina Faso također su visoko na listi zagađenih zemalja.
Čak i u bogatim i brzo razvijajućim zemljama, napredak u smanjenju onečišćenja je ugrožen. Kanada, koja je tradicionalno imala visokokvalitetan zrak, postala je među najzagađenijima zemljama. Uzrok tome su brojni prošlogodišnji požari koji su proizveli toksične dimne oblake, koji su zahvatili cijelu zemlju i SAD.
Najveći teret onečišćenja je na zemljama u razvoju
Glory Dolphin Hammes, izvršna direktorica IQAir-a za Sjevernu Ameriku, izrazila je zabrinutost zbog nazadovanja u borbi protiv onečišćenja zraka. Naglasila je nedovoljnu prilagodbu brzim promjenama i podsjetila da onečišćenje zraka uzrokuje smrt oko 7 milijuna ljudi godišnje, nadmašujući AIDS i malariju zajedno.
Posebno težak teret nose zemlje u razvoju koje se oslanjaju na prljave gorive za grijanje i kuhanje. Hammes je pozvala na promjene u urbanističkim planovima, promjenu šumarskih praksi radi smanjenja dima od požara te brže prihvaćanje čiste energije kao zamjenu za fosilna goriva. Naglasila je i potrebu za međunarodnom suradnjom kako bi se zaštitila atmosfera i zajedničko dobro.
Kakva je situacija u hrvatskim gradovima?
Prosječna godišnja koncentracija čestica PM2.5 u Zagrebu iznosi 14.9 mikrograma po kubnom metru, što je 2 do 3 puta više od smjernica WHO-a. Rijeka bilježi 8.1 mikrograma po kubnom metru, što je vrlo blizu propisanom standardu. Split pak ima prosječnu koncentraciju čestica PM2.5 od 9.2 mikrograma po kubnom metru.
Klimatske promjene ključne u onečišćenju zraka
Prema Air Quality Life Indexu, smanjenje onečišćenja česticama PM2.5 moglo bi produžiti očekivano prosječno trajanje života za 2 godine i 3 mjeseca. U Hrvatskoj bi to značilo produljenje životnog vijeka za oko godinu dana. Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem igraju ključnu ulogu u onečišćenju zraka, stoga je odgovornost za rješavanje problema na nama.
Izvor: Green.hr
Photo: Photo by Ella Ivanescu on Unsplash