Fosilna goriva i dalje su dominantna. Ipak, obnovljivi izvori energije sve više opskrbljuju električne sustave zemalja Zapadnog Balkana.
Čak 97 posto energije proizvedene za grijanje u zemljama Zapadnog Balkana otpada na ugljen i fosilna goriva. Ovaj podatak sve je više opipljiviji kroz velike razine onečišćenja zraka i ogromne račune za energiju u svim zemljama ovog prostora.
Državne i lokalne vlasti na tom području prepoznaju da je tranzicija prijeko potrebna stvarnost.
Održivi projekti stagniraju
Usprkos tome, čelnici u Srbiji i Bosni i Hercegovini odlučili su zamijeniti ugljen neodrživom biomasom. U Sjevernoj Makedoniji kao alternativu uzeli su fosilni plin. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) također je previdjela važnost tranzicije u ovom pogledu i nije uskladila ulaganja s pariškim klimatskim ciljevima.
Za samo jedan projekt u Prištini, Banka je uspjela pribaviti financijska sredstva. Čak deset projekata u Srbiji čekaju službeno odobrenje. Projekti u četiri grada u Bosni i Hercegovini i jedan u Crnoj Gori i dalje sporo napreduju.
Dobra praksa određenih općina
U nekolicini zajednica, lokalni donosioci odluka pokušavaju iskoristiti geotermalnu energiju, te energiju dobivenu od otpada, vjetra i sunca. Njihove ambicije utemeljene su na postupcima za koje je dokazano da djeluju na području Europe.
U Žabljaku, u Crnoj Gori, čelni ljudi odbili su prijedlog EBRD-a da se uloži u sustav grijanja pokrenut biomasom. Umjesto toga, oni žele uložiti u velike toplinske pumpe, energetsku učinkovitost i pohranu energije. Nedavna anketa pokazala je da čak 73 posto stanovništva centra ovog grada podržava taj projekt.
U općini Kakanj u Bosni i Hercegovini, se također istražuje može li geotermalna energija napajati sustav grijanja. U ovom trenutku, čelnici traže podršku i pomoć geotermalnih stručnjaka i europskih ulagača zbog visokih troškova ovog istraživanja.
Najveća prepreka su financije
Najveći problem s kojim se ove općine suočavaju je nedostatak financijskih sredstava. Izvještaj Bankwatcha također ističe ovaj nedostatak kao najveću prepreku. Sredstva za nadogradnju sustava daljinskog grijanja ograničena su i uglavnom dostupna gradovima Zapadnog Balkana s dobro uspostavljenim mrežama daljinskog grijanja, kratkoročnim planovima povrata ulaganja i zdravom financijskom situacijom.
To uključuje gradove koji mogu vraćati svoje dugove i koji su potpomognuti s državne razine.
Ipak, glavna poruka je da manje zajednice, općine i gradovi ne smiju ostati zaboravljeni. Također, međunarodni ulagači ne bi smjeli ulagati u bilo kakav projekt fosilnih goriva. Isto tako, trebali bi izbjegavati investicije u neodrživa rješenja poput šumske biomase za koju se pokazalo da u 64 posto slučajeva potječe iz neregistriranih izvora.
Potrebno je prilagoditi podršku specifičnim potrebama
Financijske institucije koje su spremne poduprijeti širenje održivog grijanja na zapadnom Balkanu također bi trebale prilagoditi svoju podršku malim i srednjim zajednicama gdje su tehnički kapaciteti za razvoj takvih sustava i upravljanje međunarodnim financiranjem posebno ograničeni. Potiče se i korištenje postojećih programa za povećanje tehničke pomoći za potrebne studije i planove dekarbonizacije.
Kako bi se osigurao uspjeh, ključno je prilagoditi podršku specifičnim potrebama svakog grada, povećati udio donacija, osigurati državnu potporu za kreditne zajmove i poboljšati lokalne kapacitete za prevladavanje prepreka.
Banke i EU bi trebale mobilizirati resurse kako bi pomogli gradovima u izgradnji potrebnog znanja i operativne infrastrukture za održive sustave grijanja.
_________________________________
Izvor: balkangreenenergynews.com
Naslovna fotografija: Image by Thomas Breher from Pixabay