Glavni fokus drugog sastanka Otočnog odbora Paklenih otoka bio je na razradi Strateškog plana s ciljem osiguravanja vodoopskrbe bez devastacije krajobraza i očuvanja kulturne i prirodne baštine, uz nadu za dobivanje SMILO oznake održivih otoka.
Dopuna SWOT analize po grupama za sektor vode, energetike, otpada, prirode, krajobraza i kulturne baštine te početna razrada aktivnosti Strateškog plana Paklenih otoka bile su teme drugog sastanka Otočnog odbora Paklenih otoka.
Najviše rasprave vodilo se na temu vodoopskrbe Paklenjaka. Opći zaključak je da žiteljima treba osigurati vodu, ali bez devastacije krajobraza i generiranja dodatne količine otpadnih voda koje su već sada veliki problem. Svakako treba uzeti u obzir da je samo 18 stanovnika registrirano na Škojima koji u sezoni imaju i do pola milijuna posjetitelja te da najveću potrebu za vodom imaju gospodarstvenici s ciljem pružanja adekvatne usluge posjetiteljima. Predloženo je nekoliko rješenja koje će uvažiti Strateški plan. Plan će svakako predložiti separatore ulja i pročišćivače vode za sve objekte koji su gospodarstvenici ionako dužni sukladno zakonu imati. Iako su korisnici generalno zadovoljni gospodarenjem otpadom, prostora za napredak ima po pitanju sanacije i odvojenog prikupljanja biootpada.
Strateški plan trebao bi biti dovršen do kraja proljeća i predstavljen javnosti te se nadamo dobivanju SMILO oznake održivih otoka. Proces certificiranja Paklenih otoka oznakom SMILO financira se iz projekta SMILO MED sredstvima Fundacije princ Albert od Monaka kojeg provodi Javna ustanova More i krš.
Očuvanje kulturne i prirodne baštine
Tema očuvanja kulturne i prirodne baštine suprotstavlja se nekontroliranom razvoju i zapravo daje dimenziju održivosti Paklenih otoka nužnoj u certifikaciji arhipelaga oznakom SMILO, ali važnoj i za proširenje zaštite u kategoriji značajnog krajobraza. Uz poznata kulturna dobra poput rimske vile i crkve sv. Klementa, nadasve je bitno sačuvati stara naselja (Palmižana, Vlaka, Momića polje i Ždrilca) i s njima povezana polja i puteve koji doprinose krajobraznoj vrijednosti Paklenjaka. Na sastanku je istaknuta i potreba za boljom zaštitom podvodne arheologije od devastacije.
Očuvanje kulturne i prirodne baštine sagledat će Stručna podloga Paklenih otoka koja je u izradi. Njezina je svrha proširenje zaštite u kategoriji značajnog krajobraza s kopna na more s mogućnošću kreiranja zone stroge zaštite na zapadnom dijelu arhipelaga. Njome će se spriječiti daljnje uništavanje posidonije i općenito morskog ekosustava koji je preopterećen masovnim turizmom, sve s ciljem očuvanja i održivog razvoja Paklenih otoka.
Izvor: hvar.hr