Slijedom osnaženih i ambicioznih inicijativa koje je Europska komisija iznjedrila putem brojnih obvezujućih direktiva i ostalih pravnih dokumenata, Republika Hrvatska je u svoje postojeće i relevantno zakonodavstvo implementirala nužne promjene s kojima će dati svoj doprinos za ispunjavanje Europskog zelenog plana.
Navedene promjene odnose se na činjenicu da su u relevantno zakonodavstvo iz područja gradnje i energetske učinkovitosti stavljeni snažniji naglasci na stavke poput energetske učinkovitosti, racionalnog i održivog korištenja energenata, minimalnih zahtjeva za energetska svojstva zgrada te izvedivosti implementacije alternativnih sustava opskrbe energijom.
Jedna od najznačajnijih novih mjera koje su implementirane jest obvezujući uvjet da sve nove moraju biti izgrađene kao tzv. zgrade gotovo nulte energije, odnosno nZEB zgrade.
Konkretno, radi se o zgradama gotovo nulte energije čija je glavna prednost činjenica da se radi o visoko učinkovitim zgradama kojima treba vrlo malo energije za funkcioniranje te svoje energetske potrebe ispunjavaju iz obnovljivih izvora energije i koje shodno tome emitiraju gotovo zanemarivu količinu stakleničkih plinova.
ZAKON O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI
ZAKON O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI -
ZAKON O KLIMATSKIM PROMJENAMA I ZAŠTITI OZONSKOG SLOJA i pripadajuće strategije i planovi:
PRAVILNIK O ENERGETSKOM PREGLEDU ZGRADE I ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU
Samom uštedom energije, odnosno smanjenom potrošnjom energenata, značajno se može utjecati na smanjenje ugljičnih emisija, stoga je uvedena zakonska obveza koja utvrđuje kako kumulativni cilj uštede mora iznositi 2993,7 kten do 2030. godine.
Hrvatsko zakonodavstvo uspješno je integriralo nužne zakonodavne izmjene koje bi trebale pridonijeti ispunjavanju zadanih ciljeva u kontekstu dekarbonizacije sektora zgradarstva. Međutim, u cjelokupnom strateškom i zakonodavnom okviru nedostaje prepoznavanje i implementacija važne komponentne cjeloživotnog ugljika.
Od iznimne je važnosti internalizacija činjenice da se zgrade u kontekstu smanjivanja emisije stakleničkih plinova ne mogu promatrati samo u ograničenom kontekstu proizvodnje štetnih emisija dok je zgrada u funkciji.
Naprotiv, ugljični otisak zgrade počinje i mora se promatrati od faze planiranja i projektiranja, preko faza izgradnje i korištenja pa sve do njene prenamjene ili rušenja.
___________
Autor: zgradonacelnik.hr
Fotografija: Pixabay
