UŠTEDI ENERGIJU
February 10, 2023

PRIRUČNIK – Putokaz za dekarbonizaciju zgrada u RH

Hrvatski savjet za zelenu gradnju izradio je priručnik 'Putokaz za dekarbonizaciju zgrada u RH' u kojemu je, između ostaloga, napravljen i detaljan pregled nacionalnih strateških dokumenata

 

Slijedom osnaženih i ambicioznih inicijativa koje je Europska komisija iznjedrila putem brojnih obvezujućih direktiva i ostalih pravnih dokumenata, Republika Hrvatska je u svoje postojeće i relevantno zakonodavstvo implementirala nužne promjene s kojima će dati svoj doprinos za ispunjavanje Europskog zelenog plana.

 

Okvir za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz zgrada

Navedene promjene odnose se na činjenicu da su u relevantno zakonodavstvo iz područja gradnje i energetske učinkovitosti stavljeni snažniji naglasci na stavke poput energetske učinkovitosti, racionalnog i održivog korištenja energenata, minimalnih zahtjeva za energetska svojstva zgrada te izvedivosti implementacije alternativnih sustava opskrbe energijom.

Jedna od najznačajnijih novih mjera koje su implementirane jest obvezujući uvjet da sve nove moraju biti izgrađene kao tzv. zgrade gotovo nulte energije, odnosno nZEB zgrade.

Konkretno, radi se o zgradama gotovo nulte energije čija je glavna prednost činjenica da se radi o visoko učinkovitim zgradama kojima treba vrlo malo energije za funkcioniranje te svoje energetske potrebe ispunjavaju iz obnovljivih izvora energije i koje shodno tome emitiraju gotovo zanemarivu količinu stakleničkih plinova.

 

Temeljna regulativa koja uređuje gradnju, energetsku učinkovitost i klimatske izazove

ZAKON O GRADNJI

ZAKON O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI

ZAKON O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI -

ZAKON O KLIMATSKIM PROMJENAMA I ZAŠTITI OZONSKOG SLOJA i pripadajuće strategije i planovi:

PRAVILNIK O ENERGETSKOM PREGLEDU ZGRADE I ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU

UREDBA O PRAĆENJU EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA, POLITIKE I MJERA ZA NJIHOVO SMANJENJE U REPUBLICI HRVATSKOJ 

Samom uštedom energije, odnosno smanjenom potrošnjom energenata, značajno se može utjecati na smanjenje ugljičnih emisija, stoga je uvedena zakonska obveza koja utvrđuje kako kumulativni cilj uštede mora iznositi 2993,7 kten do 2030. godine.

Hrvatsko zakonodavstvo uspješno je integriralo nužne zakonodavne izmjene koje bi trebale pridonijeti ispunjavanju zadanih ciljeva u kontekstu dekarbonizacije sektora zgradarstva. Međutim, u cjelokupnom strateškom i zakonodavnom okviru nedostaje prepoznavanje i implementacija važne komponentne cjeloživotnog ugljika.

Od iznimne je važnosti internalizacija činjenice da se zgrade u kontekstu smanjivanja emisije stakleničkih plinova ne mogu promatrati samo u ograničenom kontekstu proizvodnje štetnih emisija dok je zgrada u funkciji.

Naprotiv, ugljični otisak zgrade počinje i mora se promatrati od faze planiranja i projektiranja, preko faza izgradnje i korištenja pa sve do njene prenamjene ili rušenja.

 

 

 

___________

Autor: zgradonacelnik.hr

Fotografija: Pixabay

Projekt je sufinanciran od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. 
Zajedno čuvamo okoliš – sufinancirano sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

NEWSLETTER

Klikom na gumb dajete suglasnost za primanje novosti Pokreta Otoka te se slažete s politikom privatnosti.
magnifiercrossmenu linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram