Na Lastovskom arhipelagu, Mljetu, Sušcu i Palagruži gnijezde se ptice neizmjerno važne za bioraznolikost Jadranskog mora

Na samom jugu Jadranskog mora, na njegovom Lastovskom arhipelagu i otocima Mljetu, Sušcu i Palagruži, gnijezde se tri vrste morskih ptica. Neizmjerno su važne za bioraznolikost Jadranskog mora. Među njima, dvije vrste; gregula (Puffinus jelkouan) i kaukal (Calonectris diomedea), spadaju u red cjevonosnica (Procellariiformes).

To je skupina ptica koja je svojom anatomijom, biologijom i ekologijom u potpunosti prilagođena životu na moru. Naziv cjevonosnice dobile su po cjevastim strukturama na kljunu uz pomoć kojih ekstrahiraju sol iz hrane i vode. Omogućava im da opstanu dugo vremena na pučini bez dotoka slatke vode.

Položaj nogu i plivajuća kožica na njima je također adaptacija koja im omogućava plivanje i ronjenje. Zbog toga su vrlo nespretne na kopnu. Hrane se ribom, mekušcima i glavonošcima, roneći i loveći ih te je zanimljivo da gregula roni nešto dublje od većeg kaukala.

U gnijezdima oba roditelja othranjuju jednog pilića čučavca, dok ne naraste i zamjeni svoja juvenilna s letnim perima te tako postane sposoban za let. Tada opet migriraju prema južnijim područjima Sredozemlja na zimovanje. Njihove migracije još uvijek nisu u potpunosti istražene. Predmet su istraživanja kojima je cilj utvrditi i očuvati važna područja za ove vrste.

Treća vrsta koja je također rijetka. Broji samo 13 do 60 gnijezdeći parova tijekom ljetnih mjeseci, sredozemni galeb (Larus audoinii). To je pravi lovac na ribu koji za razliku od njegovog bliskog oportunističkog srodnika galeba klaukavca, ne traži hranu na smetlištu, već ju lovi pri površini vode svojim kljunom.

Zaštita ptica

Gregula je među ove tri ptice pravi endem Sredozemlja te je prema IUCN-u proglašena osjetljivom vrstom (VU) u Hrvatskoj. Sredozemni galeb je ugrožena vrsta (T prema IUCN), dok je kaukal uvršten u kategoriju gotovo ugrožene vrste (NT).

Sve su tri vrste u Hrvatskoj zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Na međunarodnoj razni su zaštićene Dodatkom I Direktive o pticama i Dodatkom II Bernske konvencije. Sva područja na kojima se gnijezde ove vrste su uvrštena u područja očuvanja značajna za ptice POP, među kojima je i Lastovski arhipelag.

Udruga BIOM, zajedno s suradnicima Udrugom Sunce, Bird Life Malta i PP Lastovsko otočje provodi projekt Life Artina koji za cilj ima istraživanje i očuvanje ove tri vrste i područja na kojem borave.

__________
Izvor: gorgonija.com
Naslovna fotografija: mag. oecol. et. prot. nat. Biljana Ječmenica