Think tank I4CE procjenjuje da postoji deficit od 406 milijardi eura godišnje u financiranju potrebnom za ostvarivanje klimatskih ciljeva do 2030. godine.
Čini se da je Europski zeleni plan, donedavno ključna misija u Bruxellesu, dolazi u pitanje uoči europskih izbora. U Uniji raste otpor njegovim troškovima i posljedicama. Prosvjedi poljoprivrednika i zabrinutost potrošača zbog troškova života već potkopavaju ovaj ambiciozni plan. Cilj je bio postići ugljičnu neutralnost EU-a do 2050.
Od ideje do prepreka
Na početku mandata 2019., Ursula von der Leyen predstavila je Europski zeleni plan kao strategiju rasta. No, pet godina kasnije, industrija i poljoprivrednici kritiziraju nove terete. Članice EU-a, poput Francuske, zazivaju pauzu u daljnjim mjerama. Pascal Canfin, predsjednik Odbora za okoliš, tvrdi da kritike ne vrijede za sve sektore.
Sukob ekoloških ciljeva i političke realnosti
Zakoni poput prestanka prodaje automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem do 2035. postali su dijelom zelenog plana. Međutim, prošle godine, predlozi zakona o pesticidima i obnovi ekosustava naišli su na otpor. Desničarske struje ih vide kao prijetnju proizvodnji hrane. Konzervativci u Europskom parlamentu, poput EPP-a, koriste ovo kao izbornu temu.
Poljoprivreda i klimatska politika: Traženje ravnoteže
Peter Liese iz EPP-a ističe potrebu za zaštitom poljoprivrede u klimatskoj politici. Susi Dennison i Iratxe Garcia komentiraju kako klimatska kriza postaje pitanje identiteta. Debata se polarizira između ekonomije i ekologije, a konzervativci su optuženi za konfuziju. Tranzicija je neizbježna, no pomak udesno u parlamentu mogao bi usporiti implementaciju zakona.
Financijski izazovi i budućnost Zelenog plana
Stručnjaci upozoravaju na slabost u financiranju klimatskih ciljeva. I4CE procjenjuje da postoji godišnji deficit od 406 milijardi eura za ciljeve 2030. Ovo ukazuje na potrebu za prilagodbom strategije, uzimajući u obzir konkurentnost i investicije.
Izvor: Južni.hr