Organizacija za zaštitu prirode WWF Adria ističe značaj sudjelovanja ribara u upravljanju zaštićenim područjima, ali se zalaže i za povećanje njihovog broja
Ovažnosti sudjelovanja ribara u upravljanju zaštićenim područjima nedavno se govorilo i na grčkom otoku Kreti. Gastronomija Krete koja je poznata u svjetskim razmjerima obiluje jelima od raznovrsnih plodova okolnog mora. Fabijana Peronju, voditelja projekata u WWF Adria, tijekom boravka na najvećem grčkom otoku najviše se dojmio okus morskog ježa koji se prije konzumacije termički ne obrađuje – prenosi morski.hr
Smatra da bi to mogao biti dobar dodatak i hrvatskoj gastronomiji, “ali bez preeksploatiranja do kojeg je došlo primjerice u Italiji, gdje je danas u određenim periodima strogo zabranjeno vaditi tu vrstu iz mora“.
FishMPA Blue2 PLUS projekt
Na Kreti je u lipnju održana ljetna škola gdje je 11 predstavnika zaštićenih područja stjecalo vještine za poboljšanje održivosti malog ribolova u zaštićenim morskim područjima Sredozemlja. Dio je to projekta FishMPA Blue2 PLUS koji se provodi u okviru EU programa InterregMed.
– WWF Adria je na trening u Grčku dovela predstavnike zaštićenih područja iz više mediteranskih zemalja – rekao je Peronja koji se inače na hrvatskom dijelu Jadrana bavi razvojem održive plave ekonomije. Osim iz Hrvatske, edukaciju su prošli predstavnici iz Francuske, italije, Grčke i Albanije.
Povećanje profitabilnosti priobalnog ribarstva
U Hrvatskoj se do sada radilo na efikasnijem upravljanju zaštićenih područja u Parku prirode Lastovsko otočje i u Velebitskom kanalu koji je područje s posebnom regulacijom. Na obje lokacije cilj je bio povećanje profitabilnosti priobalnog ribarstva.
– S ribarima se radilo na udruživanju, odnosno zadruživanju – sudjelovali smo u osnivanju dvije ribarske zadruge kako bi se pokušao skratiti opskrbni lanac. Cilj je da ribari love manje, a da im izbjegavanjem prekupaca ostane veća zarada – pojašnjava.
Surađivali su s njima i na modifikaciji ili zamjeni ribolovnih alata za selektivniji ribolov. U PP Lastovsko otočje mijenjali su mreže stajaćice za parangale kako bi slučajno ulovljene vrste imale veću šansu za preživljavanje. Osim toga, mreže uvelike oštećuju morsko dno.
U Velebitskom kanalu surađivali su sa škamparima – ribarima koji koriste vrše. “Vrše su same po sebi selektivan alat, ali se radilo na povećanju oka kako bi se lovile isključivo velike jedinke. Tako se doprinijelo obnovi ribljeg fonda“, opisuje Peronja.
U zaštićenim područjima štiti se bioraznolikost
No, vratimo se malo na Kretu gdje su posjetitelji prvenstveno bili opijeni mirisima i vizurama očuvane prirode od kojih su tirkizno more i klisura Samaria na većinu ostavili najsnažniji dojam. Istoimeni Nacionalni park Samaria smješten je u središnjem dijelu otoka i zauzima površinu od približno 75.000 m2.
Bilo je uzbudljivo provesti se brojnim serpentinama od obale do najvišeg sela u parku i uživati u autohtonim domaćim proizvodima nekolicine tamošnjih poljoprivrednika. Okus janjetine koja se topi u ustima riječima je teško opisiv.
Sudionici su jedno prijepodne proveli roneći u zaljevu otočića blizu grada Hania. Peronja navodi da je već u samom plićaku uočio veliku bioraznolikost – ribe, hobotnice i druge vrste – te ima dojam da podmorje ovdje vrvi životom.
Lokalni instruktor ronjenja pak opisuje da je more s južne strane Krete kristalno čisto te je vidljivost i do 50 metara dubine. Međutim, ribljih vrsta je sve manje. Najveći problem predstavljaju invazivne vrste. Problem je kada nestanu predatori ili se smanji njihov broj kao što je primjerice morski pas.
– Narušavanjem ravnoteže lakše se šire druge vrste – pojašnjava Peronja.
Morska zaštićena područja
Rastu lokalnog gospodarstva idu na ruku zdrave morske zajednice, stoga je važno povećavati broj zaštićenih područja. U njima se, naime, štiti bioraznolikost te populacija procvjeta pa ribari imaju što loviti. U dobro vođenim morskim zaštićenim područjima povećava se biomasa ribe i veličina vrsta.
Svrha projekta FishMPA Blue2 Plus održivo je upravljanje malim ribarstvom u zaštićenim mediteranskim morskim područjima. Ribari bi trebali bolje razumjeti njihovu važnost, naučiti potencijalne koristi i sudjelovati u upravljanju jer jedino tada ono može biti učinkovito, poručuju iz organizacije WWF Adria.