Prema istraživanju Europskog okruglog stola za industriju (ERT) uz podršku Boston Consulting Group (BCG), procjenjuje se da će europska energetska tranzicija do 2050. godine zahtijevati ukupno 2,5 trilijuna eura ulaganja. Od toga, 800 milijardi eura trebat će do 2030. godine kako bi se postigli klimatski ciljevi EU-a i održala konkurentnost Europe na globalnoj razini.
Ova investicija uključuje širok spektar aktivnosti, poput proširenja energetske mreže, razvoja pohrane energije, izgradnje infrastrukture za niskougljični vodik te razvoja tehnologija za hvatanje ugljika. S obzirom na ambiciju EU-a da postane ugljično neutralan do 2050. godine, ova ulaganja su ključna za ostvarenje ciljeva. Na taj način bi se osiguralo održivo energetsko okruženje za buduće generacije.
“Ovo nije puka nadogradnja, već temeljna transformacija kako bismo ispunili naše klimatske ciljeve i ostali globalno konkurentni”, izjavila je Boston Consulting Group. Širenje mreža predstavlja globalni izazov. EU se nalazi u privilegiranoj situaciji jer posjeduje jednu od najvećih međusobno povezanih elektroenergetskih mreža na svijetu. Međutim, iako EU ima razvijene infrastrukture, postoji potreba za daljnjim razvojem jedinstvenog tržišta energije. Ove ambicije trebaju daljnju podršku kroz regulatorne mjere. Treba osigurati da se infrastruktura i tržišta usklade s ciljevima energetske tranzicije i klimatskim ambicijama EU-a.
Stručne studije
“Osim trenutnog kapaciteta, potrebna nam je nacionalna i prekogranična infrastruktura za električne mreže, vodik i CO2. Ova će infrastruktura igrati ključnu ulogu u upravljanju nestabilnim obnovljivim izvorima energije, što je funkcija koju trenutačno obavljaju fosilna goriva,” navodi se u izvješću.
Uključujući stručne studije slučaja tvrtki Air Liquide, ArcelorMittal, ENGIE, Eni, Ericsson, Iberdrola, Maersk, Nokia, Shell, Siemens, Volvo Group, izvješće pruža pregled trenutnog stanja u europskoj energetskoj infrastrukturi. Ističu se nedostaci koje je potrebno riješiti i preporuke ERT-a za sljedeću Europsku komisiju i Vijeće za energiju.
BCG je intervjuirao članove ERT-a koji vode tvrtke za upravljanje energetskom infrastrukturom u Europi. Izvješće također sadrži citate Leonharda Birnbauma (E.ON), Jean-Pierrea Clamadieua (ENGIE), Claudija Descalzija (Eni), Pekke Lundmarka (Nokia), Martina Lundstedta (Volvo grupa), Patricka Pouyannéa (TotalEnergies) i Jima Snabea (Siemens).
Pristup privatnom kapitalu
ERT ističe potrebu za većom suradnjom između javnog i privatnog kapitala radi poticanja ulaganja u energetske mreže i niskougljični vodik. Također naglašava važnost jačeg i poticajnijeg regulatornog okvira u nadolazećim godinama i desetljećima.
Složeni propisi EU-a trenutno ometaju pristup privatnom kapitalu. Stoga je lobistička grupa zaključila da je potreban “slabiji regulatorni okvir i jasna poslovna prilika za privatne ulagače”. Bez ovih promjena, europski energetski sustav možda neće moći potpuno integrirati niskougljične izvore energije. Troškovi sustava mogli bi porasti zbog kompenzacija za planirano smanjenje proizvodnje (curtailment), kada proizvođači električne energije budu prisiljeni prekinuti proizvodnju, kako se navodi u izvješću.
Potreba za ulaganjima vjerojatno će se ubrzati nakon 2030. godine kako bi se prilagodio sve veći udio obnovljivih izvora energije. U zemljama gdje je udio fotonaponske energije visok, bit će potrebna izgradnja skladišta energije. Na taj način bi se kompenzirala povećana varijabilnost u sustavu, smatra ERT.
Dimitri Papalexopoulos, predsjednik odbora za energetsku tranziciju i klimatske promjene pri ERT-u, zaključuje da je modernizacija infrastrukture ključna za europski Zeleni plan, ali da kreatori politike ne čine dovoljno kako bi omogućili stvarnu realizaciju postavljenih ciljeva.
___________________________________
Izvor: Energetika-net.com
Fotografija: Matthew Henry, Unsplash