Piše: Vanja Ivan Bralo, CS Management j.d.o.o. / Foto: Urban City
Mogućnost ulaganja u turizam kroz Mjeru 6.
Kako se to već vjerojatno i zna, na raspolaganju su nam sredstva i za razvoj turizma iz raznih fondova. Mi volimo turizam ili bar u onom dijelu kad nam donosi lake prihode, ili to bar tako mislimo. Jasno da nije isto kao i da zarađujemo kopajući, ali i turizam nosi svoj dio posla oko kojeg se treba potruditi. Ponajviše, u turizam se mora stalno i redovito ulagati, pratiti trendove i nuditi razne sadržaje. Također, i u slučaju planiranja razvoja turizma putem bespovratnih sredstava neke osnove moramo i trebamo znati.
Fond za ruralni razvoj u sebi sadrži i kategoriju razvijanja nepoljoprivrednih djelatnosti. Zanimljivo je kako se, općenito, u narodu misli da je ovo automatski turizam te da je taj termin, zapravo, sinonim, ali taj termin u sebi nosi širu sliku i veže se ponajprije za poljoprivredu. Bespovratnim sredstvima potiču se OPG-ovi i manji poslovni subjekti u sektoru poljoprivrede (Mjera 6). Polazi se od pretpostavke kako je primarna djelatnost ipak poljoprivreda te da su nepoljoprivredne djelatnosti one koje se vežu za poljoprivredu pa tako to može biti kušaonica, poticanje osnivanja tradicijskih obrta i očuvanje tradicije (poljoprivreda), razvitak ruralnog turizma, itd..
Bespovratna sredstva namijenjena projektima s većim društvenim učincima
Ako promatramo OPG kao model preko koga se u najvećoj mjeri potiče poljoprivreda, turizam je nešto dopunsko, kako sam i rekao. Prema tome, sve ono što je dozvoljeno prijaviti na mjere ruralnog razvoja, nalazi se u popisu dopunskih djelatnosti OPG-a, a dostupno je jednostavnim upisom pojma u tražilicu. Ova riječ „dopunsko“ označava djelatnost koja nije primarna. Ono što je značajno za Vas koji namjeravate ići na ovu mjeru (Mjera 6.2. i Mjera 6.4., preciznije), jest da se neće poticati onaj OPG koji već nema razvijenu poljoprivredu, odnosno oni koji se već bave poljoprivrednim djelatnostima u većem omjeru imat će više šanse dobiti bespovratna sredstva, iako to nije Pravilnikom eksplicitno isključeno. Ako imate npr. 6 Ha maslinika i prihode od istog, u tom slučaju i prihodovno možete „ubaciti“ turizam koji ne smije biti primaran – prihodi od poljoprivrede trebaju biti veći i to, po mojem mišljenju, u omjeru 70:30. Ovo pokazuje i dokazuje poslovni plan pri pripremi projekta. Drugim riječima, ako nemate razvijenu pooljoprivredu teže će te razvijati ove dopunske djelatnosti kroz programe Ruralnog razvoja. Svoje ideje u turizmu, ukoliko to jest slučaj, možete razvijati drugim sredstvima dostupnim na tržištu (Komercijalna banka, HBOR, HAMAG BICRO), ali one su zahtjevnije i u sebi sadrže „dragu“ nam svima – kamatu.
Dalje, bespovratna sredstva u sebi imaju bitnu komponentu, a to je da su ona namijenjena projektima s većim društvenim učincima. U prvom redu dodjeljuju se onima koji namjeravaju zapošljavati. Ako mislite bespovratnim sredstvima srediti kuću, apartman, kamp (i ostalo iz popisa dopunskih djelatnosti) i nemati zaposlenih, bolje se ne truditi dobiti bespovratna sredstva. Bodovno će ovakve ideje biti na minimumu, a samim time i sa smanjenim šansama za uspjeh.
Osim nekih osnovnih uvjeta bitno je, opet, naglasiti važnost pripreme i stremljenju ka većim bodovima, a to se iščitava iz Pravilnika. Nažalost za Mjeru 6.2. i 6.4. nemamo još prihvaćene pravilnike, ali tu su naznake u vidu onih prvih nacrta pravilnika koje možemo naći na stranicama Agencije za plaćanja u PRRR-u. U prvom redu, korisnik mora imati riješeno vlasništvo nad zemljom i objektima te upis istih u Arkod, upisanu dopunsku djelatnost, dobijen pristup Agronetu, nepostojanje poreznog duga, ekonomsku veličinu iznad 2000 €, itd.. Bodovi će se podizati u odnosu na starosnu dob nositelja (mladi poljoprivrednik dobiva više bodova), visinu ekonomske veličine, broj članova u OPG-u, stručnu spremu nositelja, lokaciju, itd.. Napominjem, otočani će imati najveće šanse uz one subjekte registrirane na brdsko planinskim područjima. Nekom logikom možemo i pomisliti da je više OPG-ova na otocima, ali to je moje subjektivno razmišljanje. Otočani, odvažite se!
Pri konceptu razvoja nepoljoprivrednih djelatnosti važno je pratiti i trendove pa tako određene uštede u el. energiji su dobro došla stvar te se i potiču bespovratnim sredstvima. Primjerice, imali smo vijest da je Tesla kompanija počela s prodajom solarnih crjepova u EU. Vrlo brzo će se isto i kod nas pojaviti i postavlja se pitanje samo zakonskih regulativa koje ili dozvoljavaju potpuno uklanjanje s el. mreže ili ne, te u kom omjeru i koje uvjete morate ispunjavati. Vremenom, pretpostavljam, postati će normalno da kuće postanu u potpunosti samoodržive i k tome trebamo stremiti svi, posebice političari (imamo i izbore na vidiku) koji svojim djelovanjem trebaju stvoriti osnovne preduvjete na lokalnim razinama. Neka oni o tome vode računa… Nama se samo čini da je red da se pogleda 10 godina unaprijed te na tom osnovu donesu odluke i nama olakšaju procedure.
Strategija razvoja turizma važno je polazište vaših planova!
Bitno je reći to da od svih bračkih općina, primjerice, jedino (koliko je meni poznato) grad Supetar posjeduje izrađenu strategiju razvoja turizma do 2020. g., a istu je izradio Institut za turizam – vrlo dobar alat nama konzultantima za povlačenje bespovratnih sredstava. Nažalost, čini mi se da ova strategija nije prepoznata kao alat stanovništva i JLS-a s tim ciljem. Brzo se prestalo o tome pričati i ne bih volio da to ostane samo „slovo na papiru“. Poimanje strategija se „u narodu“ shvaća kao čisto bacanje novca. Ali to nije tako. Ova odluka za grad Supetar je i više nego dobra. Znat ću je iskoristiti, a pitam se jeste li i Vi pročitali svoju lokalnu strategiju, ako je imate. Supetrani znate li da je to dostupno i znate li što ona označava? Ako jeste, idite u urede Grada Supetra i TZ Supetra te ih pitajte što su time namjeravali, kako će se GUP mijenjati i koje aktivnosti na određenim lokacijama možete činiti te na koji način su gradske vlasti to mislile poticati. Ako GUP ne prati strategiju i vice versa dolazit će do nemogućnosti, primjerice, izgradnje nekih objekata koji se strategijom planiraju jer GUP-om nije predviđeno. Problem? Nailazimo na to svaki dan. Ne govorim da je to slučaj i u Supetru, ali znam da se ovakve greške često događaju.
Objave natječaja ovih najzanimljivijih Mjera iz Fonda RR za pokretanje i razvitak nepoljoprivrednih djelatnosti očekuju se koncem mjeseca srpnja. Donešeni su nacrti Pravilnika te osnovne tablice bodovanja. Kako sam i rekao u prošlim tekstovima, nabitnije je djelovati na vrijeme. Očekuje se navala na ove Mjere tako da će sat i sekunda „igrati“ presudni utjecaj. Priprema, pozor, sad! Pokrenite se. Pratite i Pokret Otoka s objavama i uključite se u rad, povežite se. Začudili biste se koliko je šansi pred vama. Sretno!
Čitamo se i dalje!