Biom poziva sve građane da se uključe u kampanju za spašavanje kaukala i gregule „Spasimo gnijezda ispod lastovskih gnijezda“

Najnoviji Crveni popis ptica Europe (2021.) utvrdio je da je maleni hrvatski albatros – gregula (Puffinus yelkouan) – u stvari znatno ugroženiji nego što se to ranije mislilo. To je potaklo pokretanje kampanje kojom Udruga Biom želi spriječiti nestanak naših jedinih pravih morskih ptica iz Jadrana.

.
Kaukal i gregula morske su ptice koje od pamtivijeka svoj život započinju na surovim stijenama Lastova i okolnih pučinskih otočića

Pripadaju neobičnoj skupini cjevonosnica koje karakteriziraju dvije cjevčice na gornjoj strani kljuna pomoću kojih izlučuju morsku sol iz organizma.

Upravo zbog toga ove ptice mogu provesti većinu svog života na otvorenom moru i piti morsku vodu. Na kopno dolaze samo kako bi osnovale svoje obitelji i othranile ptiće. Kada se ptići izlegnu, roditelji odlaze na pučinu hraniti se, a u gnijezda se vraćaju samo tijekom noći kada se može čuti njihovo jedinstveno glasanje kako odjekuje liticama. Upravo to glasanje mornari su doživljavali kao glasove izgubljenih duša koje su se utopile, pa su se tako o ovim mitskim pticama iz generacije u generaciju prenosile mornarske priče.

.
Gregugla

Gregula je endem Sredozemnog mora, a čak polovica njene populacije u Hrvatskoj se gnijezdi na Lastovskom otočju. Gnijezde se u pukotinama i policama u stijenama kao i u rupama u zemlji gdje podižu jednog ptića godišnje. Oba roditelja se brinu i za jaje i kasnije za ptića. Gregule su veoma vjerne te ostaju s istim partnerom čitav život, ali su i vrlo društvene, pa ih se često može vidjeti u jatu.

.
Kaukal

Kaukal je krupniji od gregule, a s njom dijeli i mjesta na kojima se gnijezdi. Kaukali za svoja gnijezda izabiru pukotine u stijenama, škrape i rupe u tlu, a kada nađu idealnu lokaciju, čuvaju je od drugih ptica. Kako bi bili sigurni da im nitko drugi neće uzeti odabrano mjesto, kaukali ga čuvaju i do tri mjeseca prije nego što u njega polegnu jaje. Naime, kao i gregula, kaukal također ima samo jednog ptića godišnje oko kojeg se brinu oba roditelja koji ostaju zajedno dugi niz godina.

Što je udruga Biom dosad učinila za spas ptica?
.

• 2018. godine tim biologa je pretraživao Lastovsko otočje na kojem su pronašli i mapirali sve kolonije kaukala i gregule. Ukupno je pronađeno 18 kolonija.
• Sa 16 otoka su uklonili štakore i tako povećali uspješnost gniježđenja na tim otocima. Ptići su 2019. godine uspješno bili napustili svega 35% gnijezda, dok je 2020. godine taj broj narastao na čak 80%
• Stručnjaci udruge su izradili stručnu podlogu za donošenje akcijskog plana za cjevonosnice (kaukal i gregula). Taj akcijski plan je sada pred donošenjem u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
• Na terenu su prikupili podatke o području koje kaukal i gregula koriste za odmaranje i hranjenje i ta će mjesta postati prva hrvatska zaštićena područja u otvorenom moru.
• Putem službenih dopisa i društvenih mreža zagovarali su kod europarlamentaraca i članova hrvatske Vlade pojačanu kontrolu u ribarstvu s ciljem zaštite morskih ptica od prilova, a za razmatranje rješavanja ovih pitanja organizirat će se okrugli stol na koji bi pozvali sve odlučujuće dionike iz zakonodavne i znanstvene zajednice.
• Educirali su ribare i građane o ugroženim morskim pticama.

Udruga Biom poziva: Pticama pučinskih otoka Lastova i Palagruže, kaukalu i greguli, prijeti opasnost od izumiranja. Ali s vama to možemo spriječiti! Pridružite se zajednici naših donatora i osigurajmo zajedno opstanak ovih rijetkih morskih ptića!

.
Donacije

Donirati možete putem:
.

• POVEZNICE
• uplatom putem žiro-računa HR7524020061500115609, HR00 01-01-02,
• praćenjem Biomovog newslettera,
• dijeljenjem informacija na društvenim mrežama,
• učlanjivanjem u zajednicu prijatelja ptica i prirode Udruge Biom.

Spasimo zajedno gnijezda ispod lastovskih zvijezda!

__________
Izvor: Udruga Biom
Naslovna fotografija: Pixabay.