Članice Ujedinjenih naroda usvojile su Sporazum za zaštitu mora i dogovorile se kako će štiti otvorena mora i svjetske oceane. 30 posto svjetskih oceana postat će zaštićene zone, odnosno rezervati.
Iznimno važan sporazum donesen je nakon čak 2 desetljeća pregovora. Takozvani sporazum Trideset do tridesete bi trebao u trećini svjetskih mora i oceana zabraniti ribarenje, rudarenje, bušenje i druge razorne industrijske djelatnosti.
Pod zaštitom je trenutačno oko jedan posto otvorenih mora, a onečišćenje, zakiseljavanje i prekomjerni izlov predstavljaju sve veću prijetnju. Za postizanje zacrtanog cilja do 2030. svake bi se godine trebalo zaštiti oko 11 milijuna četvornih kilometara oceana. Ali ne prije pojedinačne ratifikacije svake zemlje koja je uključena u sporazum.
“Događaju se ljudi i klimatske promjene istovremeno. Klimatske promjene ćemo teško moći riješiti preko ovog sporazuma, ali možemo riješiti iskorištavanje oceana, a oni se iskorištavaju više nego što bi se trebali. Kad bi se to ostvarilo mora bi bila zaštićena i morski svijet bi opstao”, smatra Ivica Vilibić s Ruđera.
“Svaki plan mora biti ambiciozan na neki način, možda je preambiciozan jer će nam živi svijet ići dolje kao što i ide posljednjih desetljeća”, zaključio je Vilibić.
Greenpeace – još uvijek postoje manjkavosti u prijedlogu Sporazuma
Sporazum je velik uspjeh i značajan korak u zaštiti svjetskih mora, ali i važan pokazatelj da multilateralizam još uvijek postoji i funkcionira u sve podjeljenijem svijetu kad za to postoji politička volja, objavio je Greenpeace.
Postizanje ovog Sporazuma održava živim tzv. “cilj 30×30”, odnosno zaštitu 30% svjetskih mora do 2030. godine, čime se utire put prema stvaranju morskih rezervata koji će biti potpuno ili u velikoj mjeri zaštićeni. Još uvijek postoje manjkavosti u prijedlogu Sporazuma, kao i potreba da potpisnice osiguraju njegovu provedbu na učinkovit i pravedan način. Tek tada će ga se moći smatrati zaista ambicioznim.
Dr. Laura Meller, voditeljica kampanje za oceane Greenpeacea Nordic, izjavila je u New Yorku:
“Ovo je uistinu povijesni dan za zaštitu svjetskih mora i znak da u podijeljenom svijetu zaštita prirode i ljudi mogu pobijediti geopolitičke interese. Države zaslužuju našu pohvalu zbog želje za postizanjem kompromisa i ostavljanja po strani različitih pogleda s ciljem donošenja sporazuma koji će zaštititi svjetska mora, ali i život i sredstva za život milijardi ljudi te povećati našu otpornost prema klimatskim promjenama.”
Ključna točka spora raspodjela financijske koristi od morskih resursa
Pravedna raspodjela financijske koristi od tzv. morskih genetskih resursa bila je ključna točka spora. Razriješena je posljednjeg dana pregovora.
Dio Sporazuma koji se odnosi na zaštićena morska područja uklanja nefunkcionalni proces donošenja odluka temeljem konsenzusa koji nije doveo do zaštite oceana pomoću postojećih regionalnih tijela poput Komisije za očuvanje antarktičkih morskih živih resursa (CCAMLR). Premda tekst još uvijek sadrži važna otvorena pitanja, ovaj sporazum dobra je radna podloga i početna točka za zaštitu 30% svjetskih mora.
Od ključne važnosti da države ratificiraju sporazum što prije
Cilj 30×30, koji je dogovoren na Konferenciji o bioraznolikosti COP15 u Montrealu, ne bi bio postignut bez ovog povijesnog Sporazuma.
Od ključne je važnosti da države hitno ratificiraju Sporazum i krenu s uspostavom potpuno zaštićenih rezervata koji pokrivaju 30% svjetskih mora do 2030. godine. Sada započinje težak posao ratifikacije sporazuma i djelatne zaštite svjetskih mora.
Moramo iskoristiti ovaj trenutak kako bismo zaustavili druge prijetnje, poput rudarenja u morskim dubinama, i koncentrirati se na provedbu zaštite. Više od 5,5 milijuna ljudi potpisalo je Greenpeaceovu peticiju kojom se traži snažan Sporazum.
__________
Autor: Suzana Živković, Pokret otoka
Fotografije: Pixabay, Unsplash