Hrvatski europarlamentarac Valter Flego Hrvatskoj i EU-u predstoji desetljeće tranzicije u kojemu se moramo okrenuti ekologiji i održivosti na gotovo svim poljima, a u turizmu se odmaknuti od masovnog i neodrživog tipa turizma.
“Za 50 ili 100 godina ovo će se desetljeće pamtiti, osim po nesretnoj koroni, po tome da je desetljeće tranzicije, ali baš u svemu, u turizmu, poljoprivredi, industriji”, ustvrdio je IDS-ov eurozastupnik u razgovoru za Hinu.
„Moramo prestati ulagati u turističku kvantitetu i dignuti našu kvalitetu da ne bismo upali u zamku prekomjernog turizma“, kojoj smo se opasno približavali i prije pandemije, upozorio je Flego i dodao da je Hrvatska „pucala po šavovima“ od prenatrpanosti kapaciteta.
To se dogodilo „zbog kratkoročnog planiranja vodećih koji za prioritete još uvijek imaju urbanizaciju, apartmanizaciju i slijevanje novca u gradske proračune“, a takvo je planiranje “jedenje vlastitih resursa“, smatra Flego, zamjenski član u Odboru za turizam i promet EP-a.
Europski parlament je u srijedu raspravljao, a u četvrtak će glasati o rezoluciji Odbora za promet i turizam u kojoj se članice EU-a pozivaju da uključe turistički sektor u nacionalne planove oporavka od pandemije te razmotre privremeno smanjenje PDV-a u turizmu. Zastupnici će raspravljati i o potvrdi o cijepljenju koja bi trebala olakšati slobodne kretanje ljudi i tako ponovno oživjeti europski turizam.
Prema čišćem i održivijem turizmu
Parlament u prijedlogu rezolucije poziva na donošenje nove europske strategije kako bi turizam postao čišći i održiviji.
Zelena i digitalna tranzicija su, prema Europskom zelenom planu, dio svakog gospodarskog sektora pa tako i turističkog zato je važno, ističe Flego, u sve buduće projekte “uključiti i zelenu nit da bi bili uspješni”.
Cilj Zelenog plana je drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi EU do 2050. postao klimatski neutralan i prestao doprinositi globalnom zatopljenju.
Shodno tome u turističke aranžmane trebalo uključiti obilazak lokaliteta električnim vozilima, ugostitelji bi trebali u ponudi imati hranu „s nula kilometara“, tj. hranu ekološki lokalno proizvedenu i stavljenu na lokalno tržište, a “kulturni turizam trebao bi se obogatiti digitalnim interaktivnim sadržajima”, tumači Flego.
„Moramo cijelu destinaciju uključiti u turistički doživljaj i to je onda održivi turizam, ključno je da gost doživi našu destinaciju u cijelosti“, naglašava zastupnik
„Ako želimo budućim generacijama ostaviti zdravu zemlju i upotrebljivu turističku državu, zaključuje Flego, „moramo ulagati u diferenciranje i odmak od masovnog turizma, a to bi značilo da država mora donijeti novu nacionalnu turističku strategiju koju bi onda trebali slijediti svi, županije, gradovi, općine, ali i privatni sektor poduzetnika“.
Flego ističe da je prostorni plan u borbi protiv masovnog turizma „važan alat kojim se točno može definirati koliko se smještajnih jedinica na nekom području želi“.
Na pitanje mogu li masovni i održivi turizam koegzistirati, Flego odgovara da je njihov suživot na jednom području moguć, ukoliko se masovni turizam ograniči samo na neke lokalitete, a idealan alat za to, po njemu je cijena.
„Elementom cijene“ pak „može se, bez fizičkog zatvaranja i diskriminacije, kontrolirati posjećenost određenog lokaliteta, a koristeći instrument ulaznica može se ograničiti broj ljudi i to prilagođavati dijelu godine“, tvrdi zastupnik.
Zeleni plan van granica EU-a
Bivši istarski župan u razgovoru je istaknuo i kako je važno implementirati provedbu Zelenog plana i u države koje još nisu članice EU-a.
“Unija njegovu provedbu potiče potporom u proizvodnji ekoloških, održivih i kvalitetnih proizvoda, a tu je ključno da se zaustavi selidba europske industrije van Europe”, kaže Flego.
EU mora reagirati u odnosu na države koje se ne drže Zelenog plana, tj. onečišćuju okoliš rekao je i dodao da se “onečišćivači se mogu financijski destimulirati kroz razne trgovinske sporazume“.
__________
Izvor: www.eu.hina.hr
Naslovna fotografija: Unsplash.