Kao članovi radne skupine, koja je zajedno s Otočnim saborom i brojnim drugim dionicima radila na izradi Zakona o otocima, ovaj članak pišemo kako bismo pojasnili javnosti što nam zakon donosi te kako bismo skrenuli pozornost na netočne navode pojedinih medija koji su se proširili posljednjih dana.
točka
ŠTO NOVI ZAKON DONOSI OTOCIMA KOJI SU MJESNI ODBORI?
Tijekom prethodnog djelovanja primijetili smo da velik problem imaju upravo oni otoci koji nemaju autonomnu vlast, već pripadaju drugoj jedinici lokalne samouprave na kopnu ili drugom otoku. Djeluju kao mjesni odbori, a takvih ih je (od ukupno 50 naseljenih otoka) čak više od pola! Od otočana koji žive na ovim otocima smo, u samoj proceduri pisanja Zakona, dobivali smjernice o tome na koji način žele i vide daljnji razvoj otoka.
Temeljem tih konzultacija nastala je inicijativa da se otoci koji su mjesni odbori u samom Zakonu izdvoje te potom posebno tretiraju. Prema njima bi se odnosli na način da im se omogući razvoj i financiranje projekata i iz drugih proračuna i natječaja, a ne samo iz onih jedinice lokalne samouprave kojoj pripadaju. To nikako ne znači da će se ti otoci “odcijepiti” administrativno od lokalnih samouprava kojima pripadaju, već da će moći pojedine razvojne projekte i inicijative provoditi i bez njih.
”BOTTOM’S UP” PRISTUP (ODOZDO PREMA GORE)
Dodatno, zahvaljujući raspravi na radnim skupinama, uveden je plan koji će lokalnim udrugama i građanima ubuduće omogućiti direktan rad na oblikovanju javnih politika vezanih za otoke, kroz usvojeni koncept pametnih otoka. Taj koncept podrazumijeva pristup odozdo prema gore, odnosno uključivanje svih otočnih dionika. Pristup kao novost uvodi otočne koordinatore.
Upravo kroz ulogu otočnih koordinatora želimo osigurati horizontalno-vertikalni pristup u vođenju otočne razvojne politike. Smatramo kako će ova novina u zakonu osigurati veću participativnost otočnih općina i gradova te obalno-otočnih županija i ojačati ulogu otoka sa specifičnim položajem.
Svjesni smo činjenice da će biti izazov pronaći osobe s relevantnim iskustvom za tražene pozicije, ali računamo i na mlade ljude koji su svoje iskustvo stekli (ili stječu) van svojih lokalnih zajednica, a poznaju lokalnu otočnu problematiku te bi se htjeli vratiti i doprinijeti daljnjem razvoju svojih otoka.
Uvođenjem istraživanja različitih pokazatelja na otocima, kojima će se određivati, pratiti i vrednovati ukupna razvijenost pojedinog otoka, oblikovat će se osnova za vođenje otočnih razvojnih politika.
Otoke tako dijelimo na tri skupine – nerazvijeni, manje razvijeni i razvijeni, a kako su točno podijeljeni otoci možete samostalno pogledati u konačnom tekstu usvojenog Zakona o otocima na LINKU pod nazivom PZ_413.pdf
___________
Autorica: Maja Jurišić
Naslovna fotografija: Pixabay