Grad Zagreb prednjači u razvoju aplikacije o sunčanom potencijalu krovova, dok je nedavno i Split krenuo u istom smjeru. Planira se predstavljanje aplikacije i u drugim europskim gradovima kako bi se potaknula upotreba solarnih panela.
Grad Zagreb prvi nudi aplikaciju o sunčanom potencijalu krovova u Hrvatskoj. Nedavno je Split započeo isti projekt. Planira se predstavljanje aplikacije u drugim europskim gradovima. A Portal N1Info istražio je interes Hrvata za ugradnju solarnih panela.
Prije tri godine, Toni Lončar je ugradio solarne panele na obiteljsku kuću u Novom Čiču. Osim toga, osnovao je tvrtku za njihovu ugradnju i projektiranje. On tvrdi da je potražnja za solarnim panelima sve veća jer je ušteda iznimno isplativa.
– Elektrana instalirana na našoj obiteljskoj kući je snage 8kW. Godišnja ušteda koju imamo na računima za struju je otprilike oko 1000 eura. Osim za toplu vodu, koristimo je za rasvjetu, električne uređaje. Također, imamo električno auto pa je koristimo i za punjene, rekao je Lončar.
Aplikacija “Sunčani potencijal”
Kako bi se solarni paneli našli na što više krovova, predstavljena je aplikacija “Sunčani potencijal”.
Aplikacija korisnicima prikazuje potencijal krova, višestambene zgrade ili obiteljske kuće, povrat investicije, troškove i uštede solarnih elektrana u sljedećih 25 godina. Također generira idejna rješenja bez potrebe za projektantom i olakšava proces prijave HEP-u za suglasnost. Kaže da su je građani već u testnoj fazi koristili, a po podacima HEP-a za ožujak izdano je više od 200 novih elektroenergetskih suglasnosti.
Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), ističe da aplikacija omogućuje građanima upravljanje vlastitom energijom i povrat investicije u 10 godina, uz trenutačne cijene energije. Međutim, naglašava da bi se u slučaju porasta cijena energije taj period drastično skratio, što se očekuje u budućnosti.
Hrvatska zaostaje u odnosu na ostale europske zemlje
Sljedeći korak je implementacija dijeljenja energije na višestambenim zgradama te povezivanje građana u energetske zajednice. Cilj je proširiti aplikaciju na druge europske gradove kako bi se potaknula veća upotreba solarnih energija među Hrvatima.
Maja Pokrovac, direktorica u Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), ističe da Hrvatska zaostaje u korištenju solarnih elektrana u usporedbi s drugim europskim zemljama. Udio solarnih elektrana u našem energetskom miksu je samo 2,6%, od čega je 73% instalirano na krovovima građana ili industrijskim objektima. Primjerice, Slovenija ima tri puta više solarnih elektrana.
Subvencije
Već 10 godina Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nudi građanima subvencije. Samo za fotonaponske elektrane prošle je godine bilo osigurano 5 milijuna eura.
Aleksandar Halavanja iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ističe da je u proteklim godinama subvencionirano više od 6 tisuća fotonaponskih elektrana za građane. Interes je velik, a povoljna klima pogoduje instalaciji solarnih elektrana kako na kontinentalnom, tako i na primorskom području Hrvatske. Halavanja naglašava da čak i sjever Hrvatske prednjači po broju instaliranih solarnih elektrana u usporedbi s primorskim dijelom zemlje.
Novi natječaj
Očekuje se novi natječaj za subvencioniranje fotonaponskih elektrana i ove godine. No, prije toga potrebno je odobrenje iz novoosnovanog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Izvor: Nataša Vidaković / n1info.hr
Naslovna fotografija: by Daniele La Rosa Messina on Unsplash