Sudionici Konferencije o mogućnostima europskog Zelenog plana zalažu se za pravednu zelenu tranziciju

Za postizanje cilja klimatske neutralnosti zelena tranzicija mora biti pravedna za sve zemlje članice i  za sve njihove građane, složili su se sudionici Konferencije “Mogućnosti europskog zelenog plana”, održane u utorak u Zagrebu.

.
Europska komisija pozvala je Hrvatsku da sagleda opcije kojima bi se građanima koji nisu u mogućnosti financirati povećane cijene energenata pomoglo izravnim transferima iz proračuna članica EU

„Ključno je da zelena tranzicija bude pravedna, kako među našim članicama, tako i u društvima unutar naših članica“, istaknuo je Raffaele Mauro Petriccione, glavni direktor Glavne uprave za klimatsku politiku Europske Komisije na međunarodnoj konferenciji o mogućnostima Zelenog plana koju su organizirali Europska investicijska banka (EIB) i njezin ured u Hrvatskoj, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Jutarnji list i Hanza Media.

„Građanima koji nisu u mogućnosti financirati povećane cijene energenata treba pomoći izravnim transferima iz proračuna članica EU“, poručio je Petriccione i dodao da “Europska Komisija ne misli da zna sve, stoga pozivamo naše članice da same sagledaju kako provesti plan”.

.
Smanjenje je ukupne emisije stakleničkih plinova i ubrzana dekarbornizacija

Cilj Zelenog plana Europske unije smanjenje je ukupne emisije stakleničkih plinova i ubrzana dekarbornizacija čime se konkretno bavi zakonodavni paket “Spremni za 55 posto”, a kojime se do 2030. godine treba smanjiti ukupnu emisiju stakleničkih plinova na razini Unije za 55 posto u odnosu na 1990.
Komisija ovim paketom predlaže temeljitu promjenu načina funkcioniranja niza gospodarskih sektora i industrija. Neki od prijedloga su ulazak sektora zgradarstva te brodskog i avionskog prijevoza u europski sustav trgovanja emisijskim kvotama, ubrzana tranzicija s vozila pogonjenih motorom s unutarnjim sagorijevanjem prema vozilima na električnu energiju ili dekarbonizirani plin.

Teresa Czerwinska, potpredsjednica Europske investicijske banke (EIB) na konferenciji je rekla da “EIB nastoji poboljšati mogućnost podjele rizika u kreditiranju zelene tranzicije da tranzicija bude pravedna za sve i da nitko ne bude izostavljen”.

„Želimo postići punu klimatsku neutralnost do 2050., što je sada i naša zakonska obveza. Uz investicije zelenog plana otvorit će se velike gospodarske mogućnosti, za ulaganja, ali i inovacije“, rekao je Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, otvarajući konferenciju i ukazao na rezultate anketa među građanima prema kojima osam od deset ispitanika smatra da su klimatske promjene veliki problem.

.
Glede proizvodnje biogoriva, sudionici su se osvrnuli na Inino postrojenje u Sisku

Czerwinska je pohvalila izvrsnu suradnju s javim i privatnim sektorom u Hrvatskoj, Vladom i HBOR-om te objavila da će „Istra, Sisak i Moslavina biti izvrsni kandidati za pravednu zelenu tranziciju“ sa čime se složila i Geraldine Mahieu, iz Glavne uprave Europske Komisije za ekonomske i financijske poslove rekavši da „u hrvatskom slučaju važnim drži ulaganja u proizvodnju biogoriva u sisačkoj regiji“.

Zelena i digitalna tranzicija mogu imati jak transformativni efekt na hrvatsko gospodarstvo. “Naš interes nije samo u financijskoj omotnici, koja Hrvatsku pozicionira na broj jedan ili dva u EU, ovisno kako se gleda, nego i namjena i namjera tih sredstava“ rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić ističući da je hrvatski program oporavka i otpornosti u potpunosti na tragu zelene i digitalne tranzicije.

.
Projekt Mate Rimca je sto posto zelen i digitalan

Nekoliko projekta to i potvrđuje, poput onih Mate Rimca, koji je također sudjelovao na konferenciji, a koji su, kako je Marić kazao, sto posto i zeleni i digitalni, možda i najprepoznatljiviji i izvan Hrvatske, u Europi. Tu je nabrojao i projekte autonomnih vozila pete generacije, energetsku i infrastrukturnu obnovu i gradnju, jače uključivanje obnovljivih izvora energije, vodno gospodarstvo i odvodnju, obrazovanje, zdravstvo, javnu administraciju i drugo.

____________
Autorica: Dora Čukušić
Fotografija: Gerd Altmann from Pixabay