Vjeverak, prvi put primijećen u Jadranu, postaje zanimljiva i neagresivna stanovnica našeg mora.
Pojava novih vrsta u Jadranskom moru nije rijetkost, no većina građana ostaje neosviještena osim ako se ne radi o otrovnoj ili opasnoj ribi. Takva nije vjeverak, ribica znanstvenog naziva Holocentrus adscensionis, koja je prije tri godine ulovljena kod Trsta, a ove jeseni zabilježena i u Boki Kotorskoj. Njeno prisustvo potvrđuje da se ova suptropska vrsta uspješno širi Jadranom.
Tko je vjeverak i zašto se tako zove?
Riba pripada porodici Holocentrus, a naziv dolazi od grčkih riječi holos (cjelovit) i kentron (žalac), što aludira na oštre šipčice leđne i podrepne peraje koje mogu ozlijediti nespretnog ronioca.
U engleskom jeziku poznata je kao “squirrelfish”, zbog svojih velikih tamnih očiju, jarko crvenog tijela i raskošnih peraja. U Hrvatskoj je zato riba dobila nadimak vjeverak, što je već postao uobičajen naziv među ribarima i ljubiteljima mora.
Odakle je došla?
Vjeverak je prirodno nastanjena u Atlantiku, a u Sredozemlju je prvi put zabilježena 2016. godine. Znanstvenici pretpostavljaju da je u Jadran stigla putem balastnih voda brodova.
- Stanište: stjenoviti i koraljni grebeni
- Aktivnost: noćni mesožder
- Hrana: meroplankton, ličinke rakova i mladi rakovi
- Dubina: obično 8–30 metara, može doseći 180 metara
- Duljina: do 61 cm, češće oko 25 cm.
Vjeverak nije naročito cijenjena riba za konzumaciju zbog okusa mesa, no izuzetno je popularna u akvaristici, gdje njena atraktivnost i boje privlače kolekcionare. Može preživjeti i u jako onečišćenim vodama, a love je udicama, mrežama i zamkama.
Zanimljivosti i budućnost u Jadranu
Iako nova u našim morima, vjeverak ne predstavlja prijetnju ekosustavu niti ljudima. Njena pojava pokazuje kako se Jadran sve više povezuje sa suptropskim vrstama i potiče znanstvena istraživanja. Ljudi je najčešće primijete tek kada završi u akvarijima, dok ribari bilježe njeno prisustvo duž obale.
Izvor: juzni.hr
Naslovna fotografija: Photo by juzni.hr