Otok razvija model koji bi mogao postati primjer za Mediteran, cilj je proizvoditi više energije nego što se troši.
Smjer prema energetskoj samodostatnosti, cilj je postići energetsku samodostatnost prije kraja desetljeća. To znači proizvoditi dovoljno energije za vlastite potrebe, ali i stvarati višak.
Projekt energetske transformacije razvija se kroz nekoliko ključnih pravaca. Kako objašnjava Vjeran Piršić iz Energetska zadruga Otok Krk, fokus je na solarnim elektranama, pametnim mrežama, povećanju učinkovitosti i razvoju energetskih zajednica
Solarna energija kao temelj
Na Krku su solarne elektrane na krovovima već postale uobičajene. Postavljaju se sustavi za kućanstva, ali i za javne i gospodarske objekte.
Posebno se ističe model u općini Omišalj, gdje su građanima dostupne značajne potpore. Zahvaljujući tome, ulaganje u solar može se isplatiti u manje od dvije godine. Planira se i izgradnja većih solarnih elektrana snage do 50 MW.
Razvoj pametne energetske mreže ključan je za stabilan sustav. Na Krku se razvija model koji uključuje i blockchain tehnologiju. Time se omogućuje praćenje proizvodnje, pohrane i potrošnje energije u realnom vremenu. Pilot projekt uključuje upravljanje s oko 200 solarnih elektrana.
Učinkovitost i nove tehnologije
Osim proizvodnje energije, fokus je i na smanjenju potrošnje. plan je smanjiti ukupnu potrošnju energije za oko 30 %. U tome važnu ulogu imaju dizalice topline i poboljšanja u zgradarstvu.
Poseban naglasak stavlja se na razvoj energetskih zajednica. Ideja je da lokalni korisnici međusobno dijele energiju. Primjerice, škola može ljeti proizvoditi višak energije, a hotel je koristiti kada mu je potrebna. Razvoj ovakvog modela trenutno usporava regulatorni okvir u Hrvatskoj.
Koliko energije Krk može proizvoditi
Trenutna godišnja potrošnja iznosi oko 112 GWh. Cilj je smanjiti potrošnju na manje od 100 GWh. Istovremeno se planira proizvodnja do 150 GWh godišnje. Time bi otok postao neto proizvođač energije.
U budućem energetskom miksu predviđa se: 60 % solarne energije, 30 % energije vjetra i 10 % biomase. Plan je da vjetroelektrane budu u vlasništvu lokalne zajednice.
Model za druge otoke
Ukupna ulaganja procjenjuju se na oko 70 milijuna eura. Najveći izazovi nisu tehnološki, već administrativni. Regulativa i spor sustav često usporavaju razvoj projekata.
Ako plan uspije, Krk bi mogao postati primjer energetske tranzicije u Europi. Model koji kombinira tehnologiju, lokalnu zajednicu i obnovljive izvore energije pokazuje kako otoci mogu voditi promjene.
Izvor: bloombergadria.hr
Naslovna fotografija: Photo by Simon Wiedensohler on Unsplash