Na radionici u Gea Vivi sudionici iz cijelog svijeta obnavljali kamene zidove i čuvali dalmatinsku tradiciju
Pod toplim bračkim suncem, okruženi maslinicima i hrpama kamena, sudionici iz različitih dijelova svijeta učili su kako nastaju tradicionalni dalmatinski suhozidi. Na imanju Gea Viva od 8. do 10. svibnja održana je radionica posvećena ovoj staroj tehnici gradnje bez cementa i drugih vezivnih materijala.
Permakultura
Polaznici iz Hrvatske, Njemačke, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država zajednički su obnavljali kamene zidove i upoznavali principe gradnje koji se na otocima prenose generacijama. Radionicu je vodila Sabine Engelhardt, Njemica koja već godinama živi na Braču i promiče održiv način života, permakulturu i tradicijske građevinske metode.
Sudionicima je objasnila kako pravilna priprema terena igra ključnu ulogu u stabilnosti zida. Najprije se uklanja površinski sloj zemlje, zatim se postavlja najveće kamenje koje služi kao baza, dok se zid gradi s blagim nagibom prema unutrašnjosti kako bi se konstrukcija sama držala.
Posebna pažnja posvećena je odabiru i rasporedu kamenja. Veći komadi koriste se za rubove, dok se unutrašnjost popunjava manjim kamenjem. Iako postoje osnovna pravila, Sabine ističe kako se prava vještina razvija tek kroz praksu i iskustvo.
Znanje o suhozidnoj gradnji najvećim je dijelom stekla kroz radionice udruge Dragodid, koja godinama radi na očuvanju ove vrijedne baštine diljem Hrvatske. Upravo zahvaljujući takvim inicijativama, sve više ljudi ponovno otkriva važnost tradicijskih tehnika koje su nekada bile sastavni dio života na selu.
Polaznici
Među polaznicima radionice bila je i sudionica iz Tučepa koja želi obnoviti obiteljski maslinik i porušene suhozide u čast svoga svekra. Kaže kako je danas teško pronaći nekoga tko će prenijeti ovakvo znanje, zbog čega je odmah odlučila sudjelovati kada je vidjela poziv za radionicu na Braču.
Na radionicu je stigao i mladić iz Zagreba koji na Korčuli ima maslinik s kamenim gomilama koje treba obnoviti. Smatra kako ovakve radionice imaju veliku vrijednost jer znanje o suhozidima polako nestaje sa starijim generacijama.
Dio sudionika na Brač je došao putem WWOOF platforme za volontiranje na organskim farmama. Dvije djevojke iz Njemačke i Francuske spojile su putovanje i volontiranje te odlučile iskušati ovu tradicionalnu tehniku gradnje. Kažu kako ih je posebno privukla kombinacija prirode, rada na otvorenom i učenja novih vještina.
Među polaznicima bio je i bračni par iz SAD-a bračkih korijena. Žele obnoviti suhozide na svom masliniku u Splitskoj, a radionicu su prepoznali kao idealnu priliku za učenje. Iako priznaju da je posao fizički zahtjevan, ističu kako ih rad s kamenom istovremeno opušta i povezuje s obiteljskom tradicijom.
Neki sudionici gradnju suhozida uspoređuju s meditacijom. Pronalaženje pravog kamena i njegovo uklapanje u zid djeluje smirujuće, gotovo poput slaganja velike prirodne slagalice.
Gea Vive
Cijeli projekt odvija se unutar Gea Vive, ekološkog retreat centra koji je Sabine pokrenula na Braču. Ondje se organiziraju radionice održivog života, joge i meditacije, a posjetitelji tijekom boravka žive jednostavno i u skladu s prirodom.
Na imanju se mogu vidjeti brojni primjeri tradicijske dalmatinske gradnje, uključujući bunje, vapnenice i stare suhozide. Brač se inače smatra jednim od područja s najbogatijom suhozidnom baštinom na hrvatskim otocima.
Sabine naglašava kako suhozidi predstavljaju ekološki prihvatljiv način gradnje jer ne zahtijevaju cement, čija proizvodnja stvara velike količine emisija CO2. Dobro izgrađen suhozid može trajati desetljećima, pa i stoljećima, što ovu tehniku čini vrijednim primjerom održive gradnje.
Dok se dan bližio kraju, novi kameni zid na imanju Gea Viva nastavljao je rasti kamen po kamen, a zajedno s njim čuvala se i vrijedna tradicija dalmatinskog kraja.
Izvor: slobodnadalmacija.hr