Zaštita mora i sigurnost obale bile su tema konferencije IDS-a, PGS-a i Unije Kvarnera u Zagrebu.
Konferencija za medije u Hrvatskom saboru, tri stranke za jednim stolom, tema koja se inače razdvaja po županijskim granicama i već samo to govori da je nešto drugačije od uobičajenog stranačkog nastupa.
Povod? Onečišćenje mora u Ližnjanu, nasukavanje broda u Raškom zaljevu, i sustavni problem s nadzorom infrastrukture koja na relativno malom prostoru drži značajne količine zapaljivih tvari, naftnih derivata i industrijskog tereta.
Ekologija nema nadležnost
Predsjednik IDS-a Loris Peršurić izrekao je ono što mnogi znaju, ali se rijetko govori direktno: da ozbiljan incident u riječkom zaljevu ili Kvarneru neće stati na granici između Primorsko-goranske i Istarske županije. Turistička sezona, ribarstvo, kvaliteta vode, sve to trpi bez obzira na to čija je to “jurisdikcija” formalno bila.
Upravo zato, smatra Peršurić, zaštita mora ne može biti predmet lokalnih podjela. Ili je zajednički interes, ili nije interes uopće.
Kvarner kao energetsko čvorište
Marko Boras Mandić, predsjednik Unije Kvarnera i Županijske skupštine PGŽ-a, postavio je problem u širi kontekst. Kvarner nije samo turistička regija, to je i jedno od energetski najopterećenijih područja u Hrvatskoj, s koncentracijom postrojenja i skladišnih kapaciteta koji nose ozbiljan rizik.
Dosadašnji slučajevi curenja naftnih derivata pokazali su, tvrdi Boras Mandić, da sustav nadzora nije tamo gdje bi trebao biti. Pitanje nije hoće li se nešto desiti, nego što je u međuvremenu postavljeno da spriječi najgori scenarij.
Norma koja postoji, ali se ne primjenjuje
Darijo Vasilić, gradonačelnik Krka i predsjednik PGS-a, dodao je tehnički argument: Hrvatska još nije uvela sigurnosnu normu 653, koja u pojedinim europskim državama već regulira standarde za spremnike,cdebljinu stjenki, kvalitetu konstrukcije, kontrolu prodora ugljikovodika u podzemlje i more.
Nije to nepoznata mjera. Nije ni skupa u usporedbi s cijenom sanacije većeg ekološkog incidenta. Ali nije ni uvedena.
Što se konkretno traži
Poruka konferencije bila je trostruka:
- troža zakonska regulativa,
- jačanje sigurnosnih standarda za infrastrukturu visokog rizika, i
- bolja koordinacija između institucija koje trenutno dijele odgovornost na način koji nikome ne odgovara.
Za otočne i obalne zajednice to nije apstraktna politička rasprava. Čisto more nije samo turistički resurs, ono je osnova načina života koji se gradi generacijama i koji jedan loše osigurani spremnik može promijeniti trajno.
Pitanje je samo hoće li se preventivne mjere uvesti prije ili nakon što ih uvede neka buduća katastrofa.