Dalmacija ubrzava zelenu tranziciju.
Energetske zajednice sve su važniji dio energetske tranzicije. Upravo je njihova konkretna primjena u lokalnim sredinama bila jedna od glavnih tema dvodnevne konferencije. Okupila je predstavnike Europske komisije, hrvatskih ministarstava, HERA-e, HEP ODS-a, lokalne i regionalne samouprave, energetskih zajednica i razvojnih organizacija iz Hrvatske, regije i Europe.
Sudionici raspravljaju o tome kako energetske zajednice pretvoriti iz regulatornog i projektnog okvira u modele koji mogu stvarno funkcionirati u lokalnim sredinama. Prvi je dan bio posvećen iskustvima europskih pilot projekata, regulatornom okviru te preprekama i mogućim rješenjima za njihovu provedbu u Hrvatskoj.
Županije i gradovi kao pokretači energetskih zajednica
Na konferenciji je na panelu „Gradovi, općine i županije kao pokretači energetskih zajednica” sudjelovao i Stipe Čogelja, uz Martina Vareninu iz Zadarske županije, Ivana Zokovića iz Energetske zadruge Apsyrtides, Darka Knezovića iz Grada Mostara, Jovana Brinića iz Općine Tivat te Mariju Klisuru Franulović, načelnicu Općine Lumbarda. Panel je moderirala Blaženka Leib.
Čogelja je istaknuo kako je Županija strateški odabrala smjer razvoja „zelena, digitalna, uključiva Dalmacija”, u okviru kojeg se sve više govori i o energetskim zajednicama. Splitsko dalmatinska županija već sufinancira fotonaponske elektrane na obiteljskim kućama. Potiče također jedinice lokalne samouprave na korištenje obnovljivih izvora energije, posebno za javnu rasvjetu.
Županija je istodobno mapirala više od 350 objekata na kojima postoji mogućnost postavljanja sunčanih elektrana. Riječ je o domovima zdravlja, domovima za starije te osnovnim i srednjim školama.
Prvi korak prema sustavnijem pristupu bilo je osnivanje Dalmatinske energetske agencije. Ona informira građane i provodi zajedničku nabavu fotonaponskih elektrana za županijske objekte. Dosad je kroz taj model provedeno dvadesetak investicija, koje godišnje donose oko 230.000 eura uštede.
Šolta kao pilot za energetsku zajednicu
Kroz program Interreg na Šolti se provodi pilot projekt izgradnje fotonaponske elektrane. Građani se istodobno informiraju o mogućnostima udruživanja u energetsku zajednicu. Dalmatinska energetska agencija sada razrađuje model energetske zajednice koji bi uključio stanovništvo i odgovorio na problem energetskog siromaštva, osobito u Dalmatinskoj zagori i na otocima.
Čogelja smatra da bi energetske zajednice mogle otvoriti prostor za ulaganje sredstava koja građani trenutačno drže u bankama ili koriste na druge načine. „Mislim da bi osnivanje energetskih zajednica otvorilo vrata ulaganju viška sredstava koja postoje u bankama ili na drugim mjestima, da građani ulože ta sredstva, postignemo uštedu i tu energiju učinkovito dijelimo između svih korisnika”, rekao je.
Dodao je da bi i sam bio član energetske zajednice jer građani danas, prema njegovim riječima, imaju malo mogućnosti za ulaganje osim nekretnina.
Mreža i skladištenje među najvećim izazovima
Među najvećim izazovima Čogelja je izdvojio priključenje na elektroenergetsku mrežu i skladištenje energije. Kao primjer naveo je škole koje tijekom ljetnih mjeseci proizvode energiju u razdoblju kada nema nastave.
Županija zato razmatra mogućnost dijeljenja proizvedene energije sa susjednim objektima, poput centara kompetencija. Za takva rješenja, međutim, potrebno je dodatno urediti zakonski okvir i omogućiti njihovu provedbu u praksi.
Interes građana za korištenje sunčeve energije pritom je velik. Na ovogodišnji županijski javni poziv za fotonapon na obiteljskim kućama stiglo je rekordnih više od 600 prijava.
Čogelja smatra da bi sličnu sveobuhvatnu kampanju trebalo provesti i kada je riječ o energetskim zajednicama. Županijska energetska agencija pritom bi mogla imati važnu ulogu kao platforma za njihovu pripremu.
Potrebna sustavna provedba energetskih zajednica
„Volio bih vidjeti da se zakoni, kad budu doneseni, sustavno provode i da ne prevladava entuzijazam pojedinaca ili grupa. Institucija koja dobije zadatak razvoja energetskih zajednica mora se time pozabaviti, i komunikacijski i organizacijski”, poručio je Čogelja.
Kao primjer dobre suradnje naveo je transparentnije upravljanje pomorskim dobrom. Županija ga je posljednjih godina razvijala zajedno s građanima, civilnim sektorom i Pokretom otoka. Drugi dan konferencije posvećen je praktičnim primjerima energetskih zajednica koje već posluju, kao i predstavljanju rada Foruma energetskih zajednica.
Forum okuplja zajednice s ciljem razmjene znanja i iskustava, što bi trebalo pridonijeti lakšem razvoju novih modela lokalne proizvodnje, dijeljenja i korištenja energije.
O projektima i financiranju
LIFE ISLET – Innovative Supporting Schemes for Community-Led Energy Transition
Projekt LIFE ISLET sufinancira Europska unija kroz LIFE program, temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 101120073. Izneseni stavovi i mišljenja isključivo su stavovi autora te ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA). Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
LIFE COMET – Koalicije za katalizaciju građanske energije u istočnoj EU
Projekt LIFE COMET financiran je sredstvima Europske unije kroz Program LIFE pod br. 101120519. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
APOLLO – APplication Of upscaLed interregionaL renewable & energy efficiency sOlutions
Projekt APOLLO sufinanciran je sredstvima Europske unije u okviru programa Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021.–2027.
DBU/ECF Fast Forward Energy Communities
Projekt je sufinanciran od strane Njemačke savezne zaklade za zaštitu okoliša (DBU) i Europskog klimatskog fonda (ECF).
