Zbog novih zakonskih uvjeta dio privatnih logopedskih praksi mogao prestati s radom u srpnju 2027. godine, posljedice bi moglo osjetiti više od 7.000 korisnika.
Hrvatska asocijacija logopeda poduzetnika (HALP) upozorila je na moguće posljedice primjene novog Zakona o logopedskoj djelatnosti i propisanih minimalnih tehničkih uvjeta za rad. U udruzi smatraju da bi dio privatnih logopedskih kabineta zbog nemogućnosti prilagodbe prostora mogao biti prisiljen zatvoriti se, čime bi brojni korisnici ostali bez mjesta na kojem trenutačno primaju terapiju.
Građani mogu podržati inicijativu potpisivanjem peticije za očuvanje dostupne logopedske terapije.
Kako bi upozorili na problem i zatražili promjene, privatni logopedi pokrenuli su peticiju, a Ustavnom sudu podnijeli su i prijedlog za ocjenu suglasnosti članka 56. Zakona s Ustavom.
Problem su prostorni uvjeti i rokovi za prilagodbu
Logopedi upozoravaju da su prostori koji mogu zadovoljiti sve propisane tehničke uvjete teško dostupni, osobito u manjim sredinama. Dio stručnjaka, ističu, godinama radi u kabinetima koji su primjereni za terapiju, ali ih zbog novih zahtjeva možda neće moći nastaviti koristiti.
– Teško je objasniti kako visina stropa, širina vrata, kvadratura čekaonice ili broj sanitarnih čvorova utječu na to hoće li dijete progovoriti, pravilno izgovarati glasove, prevladati teškoće u učenju ili smanjiti mucanje – istaknula je Adela Parać Kukec, logopedinja i dopredsjednica HALP-a.
Prema njezinim riječima, kvaliteta terapije ovisi ponajprije o stručnosti logopeda, dok pojedini građevinski zahtjevi mogu postati prepreka pružanju usluge.
Dodatni problem, prema HALP-u, predstavljaju različiti rokovi za prilagodbu. Javne ustanove imaju tri godine za usklađivanje s novim uvjetima, dok privatnim praksama nakon dvije godine prestaje pravo na rad ako ih ne ispune. U udruzi smatraju da takva razlika privatne logopede stavlja u neravnopravan položaj.
Više od 18.000 korisnika tijekom 2025. godine
Prema anketi koju je provela HALP, privatni logopedi tijekom 2025. pružali su usluge za više od 18.000 korisnika. Više od 40 posto privatnih logopedskih subjekata obuhvaćenih istraživanjem navelo je da ne može zadovoljiti nove uvjete te da bi zbog toga u srpnju 2027. moglo prestati s radom.
Udruga procjenjuje da bi zbog toga više od 7.000 korisnika moralo pronaći drugog pružatelja logopedske terapije. Upozoravaju da javni sustav nema kapacitete za brzo preuzimanje tolikog broja korisnika, posebno zato što se na terapiju već čeka mjesecima, a liste čekanja u javnim ustanovama, navode, još su dulje.
– Vaše dijete ne bi trebalo konkurirati tisućama drugih kako bi ostvarilo pravo na terapiju – poručila je Matilda Poljak Šušak, logopedinja i članica HALP-a.
Dodala je da, prema stajalištu udruge, prije donošenja zakona nije dovoljno istraženo koliko privatnih logopeda radi, u kakvim uvjetima pružaju usluge i kakva je njihova stručnost.
Ustavnom sudu podnesen prijedlog, pokrenuta i peticija
HALP smatra da je potrebno preispitati zakonske odredbe koje bi mogle dovesti do zatvaranja privatnih praksi. Dr. sc. Ines Galić-Jušić, profesorica logopedije, istaknula je da privatne logopedske prakse u Hrvatskoj djeluju već 35 godina te da iza njih stoje dugogodišnji rad, iskustvo i ulaganja u struku.
Na predstavljanju kampanje postavljene su četiri prazne stolice, kao simbol različitih situacija u kojima bi se korisnici mogli naći ako ostanu bez dostupne terapije. Kampanjom logopedi žele upozoriti javnost na moguće posljedice novih uvjeta i potaknuti pronalaženje rješenja.
Građani mogu podržati inicijativu potpisivanjem peticije za očuvanje dostupne logopedske terapije. HALP poziva nadležne institucije da razmotre upozorenja struke kako bi se očuvala dostupnost logopedske pomoći, osobito djeci kojoj je terapija potrebna.
Izvor: Hrvatska asocijacija logopeda poduzetnika
Naslovna fotografija: Photo by Vitaly Gariev on Unsplash