Plan upravljanja destinacijom pokazuje što Lošinj čini posebnim i što treba unaprijediti.
Za područje Grada Malog Lošinja izrađen je Plan upravljanja destinacijom s izračunom prihvatnog kapaciteta, koji procjenjuje koliko turizma otočje može podnijeti. Plan potvrđuje izvrsnu kakvoću mora i bogatu prirodnu baštinu, a kao ključne zadatke ističe vodoopskrbu, pročišćavanje otpadnih voda i prilagodbu klimatskim promjenama.
Plan je za Turističku zajednicu Grada Malog Lošinja izradio zagrebački Institut za turizam, a gradonačelnica Ana Kučić uputila ga je Gradskom vijeću 13. srpnja 2026., nakon javnog savjetovanja održanog od 22. travnja do 22. svibnja. Plan obuhvaća razdoblje do 2029. i prati turističku potražnju, stanje prirode, komunalnu infrastrukturu i kvalitetu života stanovnika.
Što je prihvatni kapacitet?
Prihvatni kapacitet pokazuje koliko turizma neko područje može primiti, a da pritom očuva prostor, okoliš i kvalitetu života stanovnika. Plan ga koristi kao stručnu podlogu za odluke o daljnjem razvoju turizma.
Na području Grada krajem 2024. živjelo je 7.661 stanovnika, a Plan procjenjuje da je iste godine ostvareno oko 2,9 milijuna noćenja, uključujući kuće i stanove za odmor. Srpanj i kolovoz donose 58 posto svih noćenja u komercijalnom smještaju.
Izračun se radi prema metodologiji koju propisuju Zakon o turizmu i pravilnici Ministarstva turizma i sporta. Obuhvaća pokazatelje poput potrošnje vode i električne energije, količine otpada, izgrađenosti prostora i buke.
Što Lošinj već radi dobro?
Kakvoća mora za kupanje izvrsna je na svim točkama mjerenja na području Grada, pokazuju podaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije za 2024. koje Plan navodi. Mali i Veli Lošinj proglašeni su klimatskim lječilištima još 1892. godine, a čist zrak, morski aerosol i ljekovito bilje i danas su temelj zdravstvenog turizma.
Područje Grada ima dvije zaštićene park-šume, Čikat i Pod Javori, te niz područja ekološke mreže Natura 2000. Među njima je i morsko područje Cres – Lošinj, važno stanište dobrog dupina. Čak 89 posto javne turističke infrastrukture, od biciklističkih ruta i pješačkih staza do plaža i vidikovaca, namijenjeno je aktivnostima na otvorenom.
Gosti to prepoznaju. Prema istraživanju TOMAS 2025./2026., iskazuju vrlo visoko zadovoljstvo ljepotom prirode i krajolika te ekološkom očuvanošću prostora.
Ima li dovoljno vode za sve?
Lošinj se pitkom vodom opskrbljuje iz Vranskog jezera na Cresu, a Plan ističe da je takvo bogatstvo vodom rijetkost na jadranskim otocima. Istodobno pokazuje da se jezero koristi gotovo do granice: 2024. crpljeno je 3.044.240 m³ vode, odnosno 96,6 posto najveće dopuštene količine od 3.150.000 m³.
Velik prostor za uštedu je u samoj mreži, u kojoj se gubi 44,5 posto vode. Zato je važna obnova vodoopskrbe: Grad navodi da će sustav tijekom 2026. u potpunosti koristiti nove cijevi na trasi od Osora do Velog Lošinja, a rezultati mjerenja gubitaka bit će predstavljeni 2027.
Čuvanje vode važno je i zbog samog jezera. Ravnoteža slatke i slane vode u njemu osjetljiva je, pa bi prevelik pad vodostaja mogao omogućiti prodor mora i ugroziti kakvoću vode.
Kako se pročišćavaju otpadne vode?
Lošinj je pred važnim korakom u zaštiti mora. Prema pokazateljima iz Plana, otpadne vode zasad se ne pročišćavaju do drugog stupnja, a u 2026. u tijeku je probni rad uređaja koji to omogućuje. Nakon probnog rada počet će se mjeriti udio otpadnih voda pročišćenih do te razine.
Kako se Lošinj prilagođava klimatskim promjenama?
Plan navodi da se Mediteran zagrijava brže od ostalih mora, što mijenja cirkulaciju vode u sjevernom Jadranu i pogoduje širenju invazivnih vrsta. U lošinjskom akvatoriju sve se češće pojavljuje rebraš, koji dolazi s područja Istre, no njegov je utjecaj na riblji fond zasad ograničen.
Brigu traže i lošinjske park-šume. Park-šumu Čikat Društvo za pošumljavanje počelo je saditi 1886. godine, a ona i park-šuma Pod Javori danas trebaju prorjeđivanje i pravodobnu zaštitu od požara. Dio borova zahvaćen je zarazom, pa se zaražena stabla ruše i zamjenjuju novom sadnjom.
Kako su se uključili građani?
U javnom savjetovanju o Planu sudjelovali su Lječilište Veli Lošinj i Možemo Lošinj. Prijedlog Lječilišta da se u Plan uvrste revitalizacija lječilišnog centra, uređenje plaže Kaciol i šetnice „Uroni u zdravlje” prihvaćen je u cijelosti.
Možemo Lošinj, čiji je koordinator Ronald Spišić, uputio je trinaest primjedbi. Među ostalim, predložio je cilj smanjenja gubitaka vode ispod 25 posto do 2029., rok za drugi stupanj pročišćavanja otpadnih voda te neovisnu studiju vodne bilance za planirani eko golf resort Matalda. Djelomično je prihvaćen prijedlog o buci: budući da je razina iritacije bukom u sezoni 46,5 posto, iznad standarda od 33 posto, Plan predviđa aktivnost kontrole buke.
Ostale prijedloge Grad nije prihvatio. Navodi da se pokazatelji računaju prema propisanoj metodologiji, a da će se studije za Mataldu, kao građevinu od državnog značaja, izraditi kroz zakonske postupke uz javnu raspravu.
Što slijedi?
Plan postavlja smjer razvoja turizma na Lošinju do 2029. godine. Prvi rezultati mjerenja gubitaka vode nakon zamjene cijevi očekuju se 2027., a udio pročišćenih otpadnih voda počet će se mjeriti nakon probnog rada novog uređaja.
Cijeli Plan upravljanja destinacijom dostupan je na mrežnim stranicama Grada Malog Lošinja.
Photo by William Fortunato from Pexels