Stručnjaci su na webinaru objasnili kako građani već danas mogu dijeliti struju.
Mogućnosti dijeljenja električne energije u Hrvatskoj postupno se otvaraju: prve energetske zajednice već dijele struju među članovima, a operator distribucijskog sustava razvija dodatna rješenja za obračun. Kako u tome mogu sudjelovati građani, suvlasnici zgrada, poduzetnici i javne ustanove, objašnjeno je na besplatnom webinaru „Kako građani mogu dijeliti vlastitu struju i smanjiti račune?“, koji su 27. listopada 2026. organizirali Pokret Otoka i Centar za kulturu življenja i razvoj – EPOKRET, uz medijsku podršku ZGRADOnačelnik.hr-a.
Na pitanja su odgovarali Snježana Blagajac, specijalistica za tarifne sustave i tržište električne energije iz Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), Damir Juričić, predsjednik udruge Energetska zajednica Sjevernog Jadrana (EZSJ), Danijela Žaja, direktorica Sektora za mjerenje i podršku tržištu u HEP Operatoru distribucijskog sustava (HEP ODS), te Ivan Zoković Cola iz otočne energetske zadruge Apsyrtides i Pokreta Otoka. Razgovor je moderirao Tin Bašić, savjetnik ZGRADOnačelnik.hr-a.
Snimku predavanja pogledajte ovdje.
Dijeli se energija, a ne kabel preko ograde
Dijeljenje ne znači da se struja fizički preusmjerava od kuće do kuće. Proizvedena energija raspodjeljuje se obračunski, prema pravilima koja sudionici unaprijed dogovore, a HEP ODS na temelju podataka s brojila priprema podatke za obračun.
Ušteda nastaje jer korisnik dio svojih potreba pokriva podijeljenom energijom, pa manje struje kupuje od opskrbljivača. Blagajac je pojasnila da opskrbljivač smije naplatiti samo energiju koju je nabavio na tržištu i prodao kupcu, pa dio dobiven dijeljenjem ne može ponovno naplatiti. Građanin tako može zadržati svojeg opskrbljivača. Dijeljenje pritom ne mora biti besplatno: sudionici se mogu dogovoriti o naknadi za podijeljenu energiju ili o drukčijem načinu međusobnog obračuna.
Na webinaru su predstavljena tri modela, namijenjena različitim situacijama:
- energetska zajednica građana (EZG): članovi dijele energiju putem javne distribucijske mreže
- zajednica obnovljive energije (ZOE): slična je energetskoj zajednici građana, ali je usmjerena samo na obnovljive izvore energije
- skupni aktivni kupac (SAK): suvlasnici višestambene zgrade dogovaraju se o zajedničkoj proizvodnji i dijeljenju energije
Zoković Cola pojasnio je da je energetska zadruga oblik organiziranja građana koji zajednički ulažu u projekte, a ako ispunjava potrebne uvjete, može djelovati i kao zajednica obnovljive energije.
U zgradi ne moraju sudjelovati svi stanovi
Za suvlasnike višestambenih zgrada posebno je zanimljiv skupni aktivni kupac. U njega se mogu uključiti dva ili više suvlasnika, ali i svi suvlasnici zgrade, a pritom ne moraju osnivati udrugu, zadrugu ili drugu pravnu osobu. Sudionici sporazumom ili ugovorom uređuju ulaganje, upravljanje elektranom, raspodjelu proizvedene energije i način donošenja odluka.
Blagajac je upozorila da nekoliko suvlasnika ipak ne može samostalno postaviti elektranu na zajednički krov. Za dijeljenje nije nužno da sudjeluju svi, ali za korištenje krova treba riješiti suvlasničke suglasnosti, koje ne uređuju energetski, nego drugi propisi.
„Ako se dogovore dva ili tri suvlasnika, a u zgradi ih ima dvadeset, postavlja se pitanje hoće li od ostalih dobiti suglasnost za postavljanje solarne elektrane na krov. To više nije pitanje energetskih propisa, nego drugih propisa kojima su uređeni takvi odnosi“, objasnila je Blagajac.
Kod skupnog aktivnog kupca energija se dijeli putem instalacija zgrade, pa se na podijeljenu količinu, prema modelu koji je predstavila HERA, ne obračunava mrežarina, naknada za korištenje mreže. Ona se i dalje plaća na struju preuzetu iz javne mreže, a kod energetske zajednice građana i na podijeljenu energiju jer se dijeli preko javne mreže. Zato skupni aktivni kupac može biti financijski povoljniji, no konačna isplativost ovisi o trošku elektrane, proizvodnji i potrošnji energije, načinu financiranja i dogovorenoj raspodjeli koristi.
Prema Zakonu o tržištu električne energije, kako je navela Blagajac, snaga elektrane skupnog aktivnog kupca ograničena je na 80 posto ukupne priključne snage uključenih obračunskih mjernih mjesta. Ako sudjeluje 20 stanova s priključnom snagom od po 6 kW, ukupno 120 kW, elektrana može imati do 96 kW, uz ispunjene ostale tehničke uvjete.
Zgrada čiji krov može proizvesti više struje nego što joj treba može razmotriti uključivanje u energetsku zajednicu i dijeliti energiju s korisnicima izvan zgrade. Vrijedi i obrnuto: ako krov nije dovoljno velik ili pogodan za elektranu, dio energije mogao bi se osigurati kroz širu energetsku zajednicu.
Kuća, radionica i škola ne kreću s iste točke
Model koji odgovara svima ne postoji: ono što je dobro za dvije obiteljske kuće ne mora odgovarati višestambenoj zgradi, a poduzetnici i jedinice lokalne samouprave mogu imati drukčije potrebe.
Za vlasnike obiteljskih kuća najjednostavniji je primjer kuća sa solarnom elektranom i susjedna kuća bez nje. Takvo se dijeljenje već može ostvariti kroz energetsku zajednicu građana, a razvijaju se i jednostavniji modeli izravnog dijeljenja među kupcima, bez osnivanja posebne zajednice. Blagajac je napomenula da za njihovu primjenu još treba dovršiti provedbene propise i operativna rješenja, pa je važno razlikovati modele koji već rade od onih koji se tek pripremaju.
U određenim modelima mogu sudjelovati i obrtnici, mala i srednja poduzeća te drugi poslovni subjekti, uz uvjete koji ovise o vrsti energetske zajednice. Poduzetnik s velikim krovom skladišta, radionice ili hale dio proizvodnje koju ne troši mogao bi raspodijeliti drugim članovima zajednice, a onaj bez prikladnog krova mogao bi koristiti energiju proizvedenu drugdje. Porezni i računovodstveni tretman pritom treba utvrditi unaprijed jer je, kako je upozorio Juričić, obračun kilovatsata tek dio posla: financijski obračun otvara pitanja izdavanja računa, poreza i PDV-a.
Škole, sportske dvorane i druge javne zgrade često imaju velike krovove, a manju potrošnju upravo kad elektrana najviše proizvodi, primjerice tijekom ljetnih praznika. Zoković Cola istaknuo je da bi se tako mogli povezati objekti s velikim potencijalom proizvodnje i korisnici koji nemaju prostora za vlastitu elektranu. Takvi projekti traže provjeru tehničkih mogućnosti, pravila za sudjelovanje javnih subjekata i načina financiranja.
Struja se već dijeli, a obračun traži strpljenje
Da dijeljenje funkcionira i u praksi, pokazuje Energetska zajednica Sjevernog Jadrana, koja od srpnja 2026. dijeli struju među 19 članova, uz ukupnu snagu od 48 kW. Juričić je potvrdio da članovi već ostvaruju manje troškove električne energije, ali je upozorio i da je uspostava takvog sustava mnogo složenija nego što se na početku čini.
Jedan od najvećih izazova je pretvoriti izmjerene podatke u financijski obračun, osobito kad su članovi građani, obrti i tvrtke s različitim poreznim statusom, jer tada treba uskladiti računovodstvo, PDV i fiskalizaciju.
Od 1. prosinca 2026. zajednica planira postupno primati nove članove. Sam interes pritom neće biti dovoljan jer se mora održavati ravnoteža između proizvedene energije i potrošnje svih članova.
Što bilježi brojilo i tko otkupljuje višak
Osnovni preduvjet za dijeljenje je napredno brojilo, koje bilježi potrošnju u vremenskim intervalima. Žaja je objasnila da je njime opremljeno između 65 i 67 posto obračunskih mjernih mjesta, ovisno o tome računa li se samo ugrađena oprema ili i njezina uključenost u sustav očitanja.
HEP ODS podatke prikuplja u 15-minutnim intervalima i prema unaprijed dostavljenim pravilima raspodjele utvrđuje koliko je energije pripalo kojem članu. Zato nije važno samo koliko je elektrana proizvela tijekom mjeseca, nego i kada je energija proizvedena i kada su je članovi trošili. Umjesto dosadašnjih unaprijed utvrđenih postotaka HEP ODS radi na promjenjivim koeficijentima, kako bi dio člana koji u nekom trenutku ne troši struju mogao pripasti onima koji je tada troše.
Sudjelovanje u dijeljenju ne znači automatski da treba promijeniti opskrbljivača, ali ugovorne odnose i način obračuna treba urediti. Kod skupnog aktivnog kupca sudionici viškove koji im pripadnu nakon raspodjele mogu prodati postojećem opskrbljivaču, drugom opskrbljivaču ili agregatoru. Blagajac je naglasila da otkupna cijena nije propisana, nego se ugovara, pa suvlasnici uz moguću uštedu trebaju provjeriti i uvjete prodaje viškova te dogovoriti kako će podijeliti troškove ulaganja, osobito ako ne sudjeluju svi stanovi.
Prije panela dolazi dogovor
Onima koji razmišljaju o dijeljenju energije savjetuje se da projekt ne započnu kupnjom solarnih panela, nego provjerom mogućnosti i dogovorom o modelu. Od ideje do dijeljenja vodi sedam koraka:
- Odredite tko sudjeluje. Mogu to biti dva kućanstva, nekoliko stanova u istoj zgradi, skupina građana ili zajednica u kojoj su i poduzetnici i javne ustanove.
- Odaberite model. Za dijeljenje unutar višestambene zgrade razmotrite skupnog aktivnog kupca, a za dijeljenje između različitih lokacija energetsku zajednicu. Provjerite je li odabrani model već operativno dostupan.
- Provjerite tehničke uvjete. Utvrdite priključnu snagu, mogućnost postavljanja solarne elektrane i imate li napredna brojila. U zgradi provjerite i uvjete za korištenje zajedničkog krova.
- Dogovorite ulaganje i raspodjelu. Odredite tko financira elektranu i tko njome upravlja, kako se raspodjeljuje proizvedena energija i kako se obračunavaju eventualne naknade.
- Uredite odnose s HEP ODS-om i opskrbljivačima. Provedite potrebni postupak, uredite ugovore i dostavite podatke o uključenim obračunskim mjernim mjestima i pravilima raspodjele.
- Izračunajte isplativost. Usporedite trošak ulaganja, očekivanu proizvodnju, vlastitu potrošnju, mrežarinu, naknade za podijeljenu energiju i moguće prihode od viškova.
- Pratite i prilagođavajte. Kad dijeljenje počne, pratite stvarnu proizvodnju i potrošnju te po potrebi mijenjajte raspodjelu, kako bi se iskoristilo što više proizvedene energije.
Kako bi građani lakše prošli administrativni dio, HERA je predložila osnivanje Ureda za građansku energiju, jedinstvenog mjesta na kojem bi dobili razumljive upute i pomoć. Bašić je naglasio da su građanima potrebne jednostavne, praktične upute kako za svaki korak ne bi morali angažirati konzultante i odvjetnike.
Photo by Kindel Media from Pexels
Webinar se provodi u okviru projekta ETO ENERGO KOMPAS, čiji je korisnik i nositelj Pokret Otoka, a projektni partner Centar za kulturu življenja i razvoj – EPOKRET, uz medijsku podršku ZGRADOnačelnika.hr
Projekt sufinanciraju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Ovaj je dokument izrađen uz financijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Sadržaj ovog dokumenta u isključivoj je odgovornosti Pokreta Otoka i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
