Energetske obnove domova zdravlja, bolnica i domova za starije, nove fotonaponske elektrane te električna i hibridna vozila dio su Akcijskog plana.
Gotovo 30 milijuna eura investicija, više od 5.000 MWh ušteđene energije svake godine i smanjenje emisija CO₂ za gotovo 1.400 tona – brojke su kojima Primorsko-goranska županija definira svoj plan energetske učinkovitosti do kraja 2027. godine.
Akcijski plan obuhvaća velik broj konkretnih zahvata, od energetskih obnova zdravstvenih i socijalnih ustanova do postavljanja fotonaponskih elektrana i nabave vozila na električni i hibridni pogon.
Ukupna vrijednost svih predviđenih investicija iznosi 29.414.524,05 eura. Sama Primorsko-goranska županija trebala bi osigurati između 8.913.248,67 i 10.711.481,83 eura vlastitih sredstava, ovisno o tome koliki će dio troškova preuzeti drugi izvori financiranja.
Upravo je financiranje jedan od važnih uvjeta realizacije plana. Za dio projekata očekuje se novac drugih dionika, pa njihova provedba ovisi i o dostupnosti sredstava iz nacionalnih i europskih fondova.
Najveći dio plana odnosi se na zgrade
Glavnina konkretnih zahvata koncentrirana je na zgradarstvo, odnosno objekte kojima se koriste županijske ustanove.
Među financijski najvećim projektima nalazi se rekonstrukcija objekta „Smiljka“ s pomoćnom zgradom i izgradnjom vanjskog ukopanog bazena u kompleksu Thalassotherapije Crikvenica, procijenjena na gotovo 4,25 milijuna eura.
Energetska obnova Guvernerove palače vrijedna je nešto manje od četiri milijuna eura, dok je za energetsku obnovu Doma za starije osobe „Mali Kartec“ na Krku predviđeno gotovo tri milijuna eura. Energetska obnova objekta Park III Lječilišta Veli Lošinj procijenjena je na približno 2,94 milijuna eura.
Plan obuhvaća i zdravstvene ustanove u različitim dijelovima županije. Predviđene su energetske obnove objekata Doma zdravlja PGŽ-a u Crikvenici, Ravnoj Gori, Krku, Loparu i Delnicama.
Upravo takvi projekti pokazuju da energetska učinkovitost u praksi nije samo pitanje potrošnje električne energije. Obnova fasada, sustava grijanja i pripreme potrošne tople vode te drugi građevinski i tehnički zahvati trebali bi dugoročno smanjivati količinu energije potrebnu za funkcioniranje javnih objekata.
Solarne elektrane stižu na krovove javnih ustanova
Drugi prepoznatljiv smjer plana je vlastita proizvodnja električne energije.
Fotonaponske elektrane predviđene su na nizu županijskih objekata. Među njima su zgrada na adresi Slogin kula 2 u Rijeci, Centar za rehabilitaciju Fortica, Dom zdravlja Krk, Županijska specijalna bolnica Insula na Rabu te objekti Lječilišta Veli Lošinj i Thalassotherapije Opatija.
Na krovovima zgrada Insule na Rabu, primjerice, planirana je fotonaponska elektrana vrijedna 400.000 eura, uz procijenjenu godišnju uštedu od 365,04 MWh i smanjenje emisija od 58,04 tone CO₂.
Na parkiralištu Lječilišta Veli Lošinj planirana je fotonaponska elektrana vrijedna 168.000 eura. Procijenjeni učinak tog projekta iznosi 256,54 MWh godišnje uštede i 40,79 tona manje emisija CO₂.
Planirana je i priprema tehničke dokumentacije za fotonaponske sustave na zgradama javnog sektora PGŽ-a, što pokazuje da se računa i na projekte koji bi mogli uslijediti nakon trenutačnog investicijskog ciklusa.
Jedan projekt donosi više od četvrtine svih planiranih energetskih ušteda
Kada se projekti usporede prema očekivanim energetskim učincima, posebno se izdvaja energetska obnova Doma za starije osobe „Mali Kartec“ na Krku.
Za taj je projekt procijenjena godišnja ušteda od čak 1.338,34 MWh, uz smanjenje emisija za 347,96 tona CO₂ godišnje.
To znači da bi samo ova investicija trebala ostvarivati približno četvrtinu ukupnih energetskih ušteda predviđenih cijelim Akcijskim planom.
Značajan učinak očekuje se i od energetske obnove Guvernerove palače, s procijenjenih 634,53 MWh uštede godišnje, adaptacije zgrade B Doma za starije osobe Kantrida s 441,33 MWh te rekonstrukcije objekta Park IV i uvođenja energetskog menadžmenta u Lječilištu Veli Lošinj s 377,88 MWh.
Energetska obnova Doma zdravlja Delnice trebala bi donositi dodatnih 373,27 MWh godišnjih ušteda.
Takve brojke pokazuju i gdje PGŽ očekuje najveći rezultat: u modernizaciji postojećeg fonda javnih zgrada.
U planu i električna te hibridna vozila
Iako zgradarstvo čini glavninu investicijskog plana, mjere nisu ograničene samo na nekretnine.
U prometnom sektoru planirana je nabava električnih vozila za Lječilište Veli Lošinj i Županijsku specijalnu bolnicu Insula na Rabu te novog hibridnog vozila za Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a.
Njihov financijski i energetski učinak znatno je manji od velikih projekata obnove zgrada, ali predstavljaju dodatni smjer smanjivanja potrošnje energije i emisija u poslovanju županijskih ustanova.
Plan uključuje i aktivnosti koje nemaju velik izravno mjerljiv energetski učinak, ali bi trebale utjecati na upravljanje energijom – među njima su sustavno gospodarenje energijom u zgradama javne namjene, edukacija iz područja energetske učinkovitosti i Energetski tjedan Primorsko-goranske županije.
5.138,70 MWh manje energije svake godine
Konačni rezultat svih predloženih mjera trebao bi biti 5.138,70 MWh godišnjih energetskih ušteda.
Istodobno se očekuje godišnje smanjenje emisija od 1.386,22 tone CO₂.
Važno je pritom razlikovati ukupnu vrijednost investicija od iznosa koji bi trebala osigurati sama Županija. Dok svi projekti zajedno vrijede 29,4 milijuna eura, planirani udio vlastitih sredstava PGŽ-a kreće se između 8,9 i 10,7 milijuna eura.
Konačan iznos ovisit će o udjelu drugih izvora financiranja, a za mjere kod kojih se očekuje vanjsko sufinanciranje realizacija je povezana s osiguranjem novca iz nacionalnih i europskih fondova.
Financijska sredstva potrebna za pojedine mjere trebala bi se osiguravati u županijskom proračunu u skladu s dinamikom njihove realizacije.
Dio šire energetske tranzicije
Akcijski plan nije izoliran lokalni dokument, nego dio šireg sustava energetskog planiranja.
Izrađen je u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti i pravilima za praćenje, mjerenje i verifikaciju energetskih ušteda, a mjere se uklapaju u smjer hrvatske energetske politike definiran Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu te Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom.
Prije definiranja novih mjera analizirana je neposredna potrošnja energije objekata i vozila proračunskih i izvanproračunskih korisnika PGŽ-a u 2023. godini, i to u sektorima zgradarstva i prometa. Na toj su osnovi predloženi projekti za trogodišnje razdoblje od 2025. do 2027.
Konačni nacrt prijedloga izradila je Regionalna energetska agencija Kvarner u suradnji s predstavnicima upravnih tijela i ustanova Primorsko-goranske županije, a Ministarstvo gospodarstva dalo je prethodnu suglasnost na Akcijski plan.
Od plana do stvarnih ušteda
Brojke iz Akcijskog plana daju prilično preciznu sliku onoga što PGŽ želi postići: uložiti gotovo 30 milijuna eura u paket energetskih projekata koji bi svake godine trebao smanjivati potrošnju energije za više od 5.100 MWh i emisije CO₂ za gotovo 1.400 tona.
No planirani rezultat ovisit će o tome koliko će projekata do 2027. doista biti realizirano.
Posebno će važna biti dostupnost europskog i nacionalnog sufinanciranja, jer se upravo o udjelu drugih izvora financiranja ovisi koliko će od ukupne investicije pasti na županijski proračun.
Ako plan bude proveden u predviđenom opsegu, njegov učinak neće biti samo u manjim računima za energiju. Obnovljene bolnice, domovi zdravlja i ustanove socijalne skrbi, vlastite solarne elektrane te učinkovitije upravljanje energijom značili bi i trajno manju potrošnju javnog sektora.
U tom smislu, 29,4 milijuna eura predstavlja cijenu investicijskog ciklusa, dok je 5.138,70 MWh broj koji pokazuje što bi PGŽ tim ulaganjem trebao dobivati – svake godine.
Izvor: pgz.hr