24. siječnja u Glini raspravljala je inicijativa za dostupnost zdravstvene zaštite u ruralnim područjima i na otocima. Istaknuta je nužnost pokretanja hitne helikopterske medicinske službe.
Sudjelovali su Denis Barić, predsjednik Otočnog sabra, dr. Miljenko Bura, inicijator projekta Moja Hrvatska 2030., Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu, Mladen Tureček i dr. Tanja Pekez iz inicijative ‘Helikopterima liječnici pomažu‘ te dr. Željka Bifflin iz podružnice KoHOM-a Sisačko-moslavačke župnije.
U fokusu je bila zdravstvena zaštita, Ustavom zajamčeno pravo svih građana Republike Hrvatske. Sudionici konferencije istaknuli su koliko je važno da država i lokalna zajednica osiguraju zdravstvenu zaštitu svim stanovnicima Hrvatske, neovisno o tome gdje žive, i to prema odgovarajućim zakonima.
Nedostatak zdravstvenog kadra koji želi raditi na otocima
Potrebno je provesti ozbiljno znanstveno istraživanje o potrebama stanovništva na razini svake lokalne samouprave za zdravstvenom zaštitom, načinu regrutiranja i zadržavanja kvalitetnog zdravstvenog kadra u ruralnim i izoliranim područjima. Na taj je način potrebno osigurati popunjenost mreže primarne zdravstvene zaštite i osnovu za zaustavljanje i preokretanje demografske devastacije zbog neadekvatne zdravstvene zaštite svih dobnih skupina pacijenata.
Pored toga, potrebno je provesti prebacivanje zadataka s liječnika na dobro educirane medicinske sestre/tehničare te daleko veći opseg korištenja telemedicine i ostalih modernih tehnologija kako na primarnom tako i na sekundarnom nivou.
Hitna je često jedina pomoć
Često starije stanovništvo na otocima i u ruralnim područjima nema na raspolaganju prijevozno sredstvo. Zbog toga je ključna organizacija hitne medicinske službe, koja im je često jedina pomoć. Usto hitna vapi i za uvođenjem paramedika. Potreban je i veći angažman ostalih dionika domovinske sigurnosti, posebice vatrogasaca. Sudionici traže i konačno pokretanje hitne helikopterske medicinske službe (HHMS).
“Jedan od važnih podataka koji turistima (osobito starijima i onima sklonim većoj potrošnji) uvjetuje odabir destinacije za odmor je organizacija zdravstvene zaštite. Za trajnu i funkcionalnu uspostavu HHMS na cijelom teritoriju RH i s dovoljnim brojem helikoptera, baza i educiranog osoblja, što u sadašnjem prijedlogu Ministarstva zdravstva nije slučaj. Trenutno najveći izazov predstavlja osposobljavanje službe 194 i 112, odnosno dispečera koji bi bili adekvatno educirani da na osnovu protokola upućuju odgovarajuću ekipu (vozilo HMP, brodicu i/ili helikopter)”- istaknuto je na konferenciji.
Važnost uključivanja vatrogasaca i ostalih dionika domovinske sigurnosti
Izazov je i uključiti ostale dionike domovinske sigurnosti (DVD posebice). Oni su ti koji bi mogli pomoći u dojavi i trijaži u slučaju mjesta gdje se očekuje dolazak liječnika za više od 30 minuta. Za funkcioniranje HHMS ključno je napraviti kategorizaciju bolnica. Tako bi se pacijent odmah s mjesta događaja vozio u odgovarajuću bolnicu bez sekundarnog prijevoza. Primjerice, osoba u infarktnom stanju vozila bi se direktno u bolnicu koja radi koronarografiju, a ne u županijsku pa zatim u odgovarajuću bolnicu’, pojasnili su sudionici.
Naveli su i da predloženi broj baza nije dovoljan niti za planirana područja na kopnu niti na obali.
‘Sadašnji prijedlog baza na aerodromima u Osijeku (Klisa), Zagrebu (Pleso), Krku, Splitu (Divulje) i Dubrovniku (Ćilipi) ostavlja velika područja Slavonije i Bilogore, kao i cijelu Zadarsku županiju, dio Šibensko kninske i dio Ličko senjske županije izvan mogućih intervencija helikopterske hitne medicinske službe unutar ‘zlatnog sata’, upozorili su.
Zlatni sat spašava život osobama koje su doživjele srčani udar. U prvih 60 minuta od infarkta nužno je što prije dovesti pacijenta do bolnice kako bi oštećenje srca bilo što manje. No što kada se takva i slične nesreće dogode na nekom od hrvatskih otoka, gdje gotovo niti ne postoji sustav hitne medicinske pomoći?
Predložili su stoga da umjesto u Osijeku baza bude u Slavonskom Brodu. To su već ranije predlagale i druge stručne studije. Sudionici su predložili i pomicanje helikoptera iz Ćilipa u područje Ploča. Smatraju da posebnu bazu zahtijeva veliko područje Šibensko-kninske, Zadarske i južnog dijela Ličko-senjske županije. Isto vrijedi i za kontinentalni dio Hrvatske.
Ozbiljno treba sagledati mogućnost da financiranje bude najvećim dijelom izvan proračuna. Tu zadaću može preuzeti organizacija unutar civilnog sektora, odnosno neprofitnog dijela koji može prihvatiti i organizirati takve obaveze.
__________
Autor: Tportal.hr
Fotografija: Pixabay; Goran Kovačić/Pixell