Kako bi energetski projekti doživjeli svoj puni potencijal potrebna je promjena. Točnije, reforma koja bi ubrzala energetsku tranziciju.
Hrvatska trenutno ima 2650 MWh potencijala u obnovljivim izvorima energije (OIE) koji čekaju na realizaciju. Vrijednost ovih blokiranih projekata iznosi 1,5 milijardi eura, a njihov kapacitet bio bi dovoljan za pokrivanje energetskih potreba gotovo polovice kućanstava u zemlji.
Na ovaj problem upozorava Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u svojoj najnovijoj Bijeloj knjizi, dokumentu koji nudi analizu stanja u sektoru i daje preporuke za poticanje ulaganja i uklanjanje administrativnih prepreka.
Ključni problemi: Kašnjenje regulative i blokada investicija
Prema HUP-u, ključni uzrok blokade ovih projekata je izostanak regulative Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), posebice odluke o jediničnoj naknadi za priključenje na mrežu. Ovaj nedostatak onemogućava poduzetnicima ishođenje potrebnih dozvola za razvoj projekata. Istaknuto je i da trenutni kapaciteti elektroenergetske mreže i administrativni procesi koče brži razvoj sektora.
U Hrvatskoj je trenutno instalirano 1800 MW kapaciteta iz obnovljivih izvora energije. Dodatni blokirani kapaciteti mogli bi značajno doprinijeti energetskoj samodostatnosti Hrvatske do 2030., ali to će uvelike ovisiti o funkcioniranju javne administracije i donošenju strateških odluka.
HUP-ovi prijedlozi za poticanje ulaganja
Kako bi se deblokirala ulaganja u obnovljive izvore energije i potaknuo daljnji rast sektora, HUP je Vladi predstavio 11 ključnih prijedloga:
- Osnivanje krovne radne skupine – koja bi okupila predstavnike javnog sektora i privatnih investitora radi rješavanja problema energetske tranzicije i administrativnih procedura.
- Premijski sustav za OIE – uvođenje sustava subvencija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
- Donošenje odluke o naknadama za priključenje na mrežu – hitna regulativa potrebna za pokretanje investicijskog ciklusa.
- Umanjenje troškova priključenja – investitorima bi se trebali naplaćivati samo stvarni troškovi izgradnje infrastrukture poput trafostanica i kablova.
- Fleksibilniji pristup priključenju na mrežu – omogućiti podnošenje zahtjeva tijekom cijele godine, a ne samo jednom godišnje.
- Državni poticaji za ulaganja u OIE – uključujući postavljanje kvota i poticanje visokoučinkovitih kogeneracija.
- Prilagodba regulative za geotermalne projekte – budući da su financijski zahtjevniji i rizičniji.
- Smanjenje kašnjenja u procedurama okolišne procjene – trenutno proces traje i do 240 dana, umjesto propisanih 60.
- Povećanje fleksibilnosti energetskih odobrenja – valjanost energetskih odobrenja treba se računati od trenutka dobivanja građevinske dozvole, a ne početka procesa.
- Ukidanje komunalnih naknada za postrojenja OIE – budući da lokalne vlasti često naplaćuju naknade bez osnove.
- Podrška ulaganjima u vodik – smanjenje administrativnih prepreka za postrojenja koja povezuju proizvodnju energije i vodika.
Rast sektora unatoč izazovima
Unatoč izazovima, sektor obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj bilježi značajan rast. U proteklih pet godina prihodi su narasli za 134 %, dosegnuvši 19,2 milijarde eura u 2022., dok je trećina tih prihoda ostvarena kroz izvoz. Broj poduzetnika u sektoru povećan je za više od 50 %, a trenutno zapošljavaju 17.300 radnika.
Hrvatski energetski sektor, prema HUP-u, ima još mnogo neiskorištenih potencijala zahvaljujući prirodnim resursima i geostrateškom položaju na dva ključna energetska koridora Europske unije. S pravilnom regulacijom i ulaganjima, Hrvatska bi mogla postati energetski lider u regiji.
Hitna potreba za reformama
Ako Vlada implementira HUP-ove prijedloge, sektor obnovljivih izvora energije mogao bi ubrzati zelenu tranziciju i osigurati veću energetsku neovisnost Hrvatske.
Međutim, bez adekvatne regulative i poboljšanja administrativnih procedura, potencijal vrijednih projekata ostat će neiskorišten, što bi dugoročno moglo usporiti energetski i gospodarski rast zemlje.
____________________________________
Izvor: poslovni.hr