Održivi turizam možemo definirati kao turizam koji u potpunosti uzima u obzir trenutne i buduće gospodarske, društvene i okolišne učinke, brine se o potrebama posjetitelja, sektora, okoliša i destinacije
.
Održivi bi turizam trebao optimalno iskoristiti okolišne resurse i pomagati u zaštiti prirodne baštine i bioraznolikosti, poštivati društveno- kulturnu autentičnost destinacije, te osigurati da su gospodarske aktivnosti održive i dugoročne, kao i da donose društvenu i gospodarsku korist svim dionicima uz pravičnu raspodjelu. Da bi osigurao vrijedno iskustvo turistima, održivi turizam mora zadržati visoki stupanj zadovoljstva turista, podižući istovremeno svijest o održivosti i promičući prakticiranje održivog turizma među njima.
Smjernice i praksa upravljanja održivim razvojem turizma mogu se primijeniti na sve oblike turizma, u svim vrstama destinacija, uključujući masovni turizam, ali i razne turističke niše. Principi održivosti se odnose na okolišne, gospodarske, društveno-kulturne aspekte razvoja turizma. S ciljem postizanja dugotrajne održivosti, mora se uspostaviti odgovarajuća ravnoteža između te tri dimenzije. Da bi se osiguralo široko sudjelovanje i konsenzus, za održivi je turizam potrebno informirano sudjelovanje svih relevantnih dionika, ali i snažno političko vodstvo.
Održivi turizam na hrvatski način
Održivi je turizam u Hrvatskoj aktualan posljednjih desetak godina, a naglasak se posebno stavlja na održivi razvoj ruralnih područja gdje turizam može odigrati značajnu ulogu, kao i na destinacije za masovni turizam kojima je održivost prijeko potrebna kako bi se spriječila devastacija prirodnih i kulturnih resursa.
Po pisanju Independenta, Hrvatska se po standardima održivosti turizma i prihvaćanju zelene transformacije za oporavak putovanja za 2020. pozicionirala na 13. mjestu u svijetu, čime je i među top 20 zemalja, što pokazuje novo izvješće o održivom turizmu globalne istraživačke kuće Euromonitor International. Ta je analitička kuća procjenjivala 99 zemalja u svijetu i rangirala najbolje zemlje održivog turizma kroz tzv. Sustainable Travel Index odnosno promatrajući ekološku, socijalnu i ekonomsku održivost, rizike zemlje, kao i održivost turističke potražnje, prijevoza i smještaja, pri čemu iznose i podatak da 66,4 posto potrošača na globalnoj razini želi pozitivno utjecati na okoliš svojim svakodnevnim djelovanjem u 2021. godini.
Održivo ugostiteljstvo
Pionirski primjer filozofije održivosti u Hrvatskoj svakako je BioMania iz Bola na Braču. Priča koja je 2018. godine započela kao BioMania Street food na Zlatnome ratu, uskoro će biti proširena i BioMania Bistroom u samome Bolu. Osim što nude svježu i ukusnu vegansku i vegetarijansku hranu od farme do stola, BioMania poslovanjem istražuje može li se u hrvatskom ugostiteljstvu poslovati potpuno održivo.
Na vlastitom polju uzgajaju kulture koje koriste za spravljanje jela, a mnoge ostale namirnice nabavljaju od lokalnih proizvođača, čime podržavaju lokalnu ekonomiju. Njihova je poslovna priča jedan u potpunosti zaokruženi proces koji uključuje reciklažu, sortiranje otpada, kompostiranje te mnoge aspekte kružne ekonomije, a u procesu nabave surađuju samo s dobavljačima koji poštuju isti etički kodeks.
Dario Kožul koji stoji iza cijeloga BioMania projekta, kaže: „Održivo ugostiteljstvo samo je nastavak održivosti kojoj sam posvećen zadnjih desetak godina. U BioManiji serviramo cijelu kuhinju koja je bazirana na bilju. To bilje uključuje – naravno – voće i povrće, ali i grahorice i niz drugih proizvoda koji imaju okuse koji su sjajni. Ogromna razlika između nas i drugih je porijeklo namirnica. Nama je porijeklo namirnica neizmjerno važno. Jer namirnica je sukus, na kraju krajeva. Ona mora biti uzgojena na određeni način, iz određenog sjemena… to je nešto što nam je izuzetno bitno.”
Brački Bol kao primjer
Proaktivna Turistička zajednica Bola razvija održivost u više smjerova i iznimno je zadovoljna činjenicom da je BioManija baš u Bolu započela s održivim ugostiteljstvom, te vjeruju kako će taj pothvat postati dobar primjer cijeloj branši. „Održivi turizam bi trebao biti strateški način promišljanja i razvoja turizma u Bolu, s naglaskom na uključivanje lokalne zajednice i domicilnog stanovništva u proizvodnju organske, ekološki uzgojene hrane.
Tako će domicilno stanovništvo osjetiti dodatnu vrijednost od turizma. Turisti više nisu kao nekad, sve su osvješteniji i tragaju za onim autentičnim i jako dobro poznaju vrijednost lokalnih namirnica i jela.”, rekao nam je Markito Marinković, direktor Turističke zajednice Bola.
„Siguran sam da ćemo ove godine biti u središtu pažnje – i gostiju, i medija – jer radimo nešto čega u Hrvatskoj sigurno nema, a ni šire nije uobičajeno. Ono po čemu se razlikujemo jedna je kompletna priča o održivosti – od toga kako biramo i educiramo svoje zaposlenike, do toga kako se prema njima ophodimo, koje partnere biramo za suradnju i od koga nabavljamo namirnice, uz ove koje sami uzgajamo.
Za naš je hrvatski turizam izuzetno bitno da se krene u tom smjeru. To je dugoročno nezamjenjivo, sve drugo je manje vrijedno. Mi na svu sreću još uvijek imamo prirodu koja je fantastična i imamo preduvjete da napravimo jednu izvanrednu oazu. Naš je otok mali u smislu populacije, no možemo jako puno napraviti i to u kratkom roku. Na dobrom smo putu i moramo se svi zajedno primiti toga i krenuti.”, zaključio je Kožul.
__________
Izvor: hrturizam.hr
Naslovna fotografija: Pixabay.