Ovaj tjedan na Cresu je posvećen pomorskoj tradiciji i baštini pa će se mnogi Cresani, ali i turisti, moći prisjetiti ili naučiti kako se nekad živjelo od mora i uz more…
Ovog će tjedna posjetitelji otoka Cresa moći vidjeti kako se provodilo slobodno vrijeme na otoku – od balota i more cantade do pjesme, no najzanimljivija događanja bit će vezana uz pomorsku baštinu – od regate tradicijskih barki do brodograditeljskih radionica – piše Walter Salković za Novi list.
.
Jedina značajnija manifestacija je Creski kaić – Dani creske pomorske baštine i tradicije
Organizira je Jedriličarski klub »Reful« u suradnji s creskim udrugama i ustanovama, a glavni cilj projekta je očuvanje i valorizacija tradicijskog načina života. Prvotno se Creski kaić trebao održati u lipnju, ali je zbog korona krize prebačen za drugi dio kolovoza.
Prvog dana manifestacije otvorene su dvije izložbe, u Galeriji »Mate Solis« izložba In memoriam nedavno preminulom creskom umjetniku, a u prizemlju Zajednice Talijana Cres izložba »O životu na moru – kapetane moj« na kojoj se mogu vidjeti razni predmeti koje su sačuvali umirovljeni creski kapetani.
.
Manifestaciju je službeno otvorila zamjenica župana Marina Medarić, istaknuvši važnost pomorske tradicije za Cresane
– Ovdje se oduvijek živi od mora, uz more i za more. To je naša tradicija na koju smo jako ponosni, a odnosi se na pomorstvo, brodogradnju i ribarstvo. Danas ovu feštu radimo u čast svima onima koji su tu tradiciju održali, rekla je Medarić, i poželjela svima dobru zabavu uz pridržavanje epidemioloških mjera.
Predsjednik »Refula« Marčelo Damijanjević objasnio je da je sedmodnevna manifestacija Creski kaić dio šireg, istoimenog trogodišnjeg projekta koji se financira europskim sredstvima zahvaljujući partnerstvu s Otočnom razvojnom agencijom i Gradom Cresom, a osnovni mu je cilj valorizacija tradicijskog načina života.
– Kroz ovaj tjedan vratit ćemo se u vrijeme kada se živjelo od mora i polja. Osjetit ćemo kako su se u slobodno vrijeme zabavljali oni koji su živjeli na otoku stoljećima prije nas. Na blagdane bi se bacilo na balote, okupljalo po dvorima i konobama, igralo karte i moru cantadu, a nakon dobrog jela i pića i zapjevalo.
.
Kroz ovaj tjedan, od djece do odraslih, svi se mogu pridružiti raznim aktivnostima, a sve na temu brodograditeljske i pomorske baštine, rekao je Damijanjević.
Odmah nakon svečanog otvorenja započelo je jedno od najatraktivnijih događanja, turnir u boćanju za koji je boćalište uređeno uz samu rivu, ispred pozornice na kojoj je te večeri nastupila klapa Burin. U glazbenom dijelu programa prethodno su zaplesali članovi orlečkog folklora i zasvirao Puhački orkestar »Josip Kašman« iz Malog Lošinja. Istovremeno su oni najhrabriji i najznatiželjniji mogli degustirati zaboravljena lokalna jela neobičnih naziva krijica, mozjini i gista, dakle janjeću krv i paštetu od janjećeg mozga, dok se većina zadovoljila jetricama na venecijanski s palentom.
18.08 je bio nastavljen turnir u boćanju, a započelo je natjecanje u briškuli i trešeti te brodograditeljska i jedrarska radionica. Svakog dana do kraja tjedna nastavlja se natjecateljski dio programa, u popodnevnim satima održavat će se razne radionice, a navečer zabavni sadržaji uz klapsku pjesmu i popularne bendove. U četvrtak navečer ljubitelji glazbe moći će birati između smotre folklornih društava i nastupa creskih glazbenika na Trgu Frane Petrića te Crescendo music festivala u ljetnom kinu.
.
Tradicijska plovila i ”Nerezinac” pristat će u cresku luku
U petak u cresku luku stižu tradicijska plovila i loger »Nerezinac« na kojem će se u večernjim satima, kako je najavljeno, održati šahovski turnir, dok će se ispod gradske lože održati otvoreno prvenstvo Cresa u »mori cantadi«, a navečer na trgu potezanje konopa. Novost ovogodišnjeg Kaića je plivački maraton na relaciji Valun – Cres.
Posebno bogat program najavljen je za subotu, od natjecanja u udičarenju i podvodnom ribolovu, regate tradicijskih plovila, brudetijade, te za kraj nastup Maura Staraja & La bande uz noćnu plovidbu tradicijskih plovila.
__________
Autor: Walter Salković
Izvor: Novi list
Naslovna fotografija: Ivo Biocina