U jeku energetske tranzicije i energetske obnove te financiranja ovih projekata, postavlja se pitanje financiranja bez europskog novca.
Energetska obnova zgrada ključna je tema Europske unije, s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. No, za realizaciju tih ciljeva potrebna su golemu sredstva – milijarde eura, kako na razini EU-a, tako i u Hrvatskoj. Pitanje je može li se takva obnova financirati bez europskog novca i, ako može, kako?
Na nedavnoj radnoj skupini projekta “Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo – zajedno!” raspravljalo se o financijskim opcijama za obnovu javnih i privatnih zgrada. Ključno pitanje bilo je: postoje li modeli financiranja energetske učinkovitosti izvan javnih poticaja, i kako motivirati investitore da se uključe, posebno s obzirom na nove direktive EU-a?
Bankarski krediti za energetsku učinkovitost – rijetkost u Hrvatskoj
Unatoč postojanju 20 kreditnih institucija u Hrvatskoj, samo četiri banke nude “zelene” programe za poduzeća i pojedince. Na primjer, Erste banka nudi kredite za energetski učinkovite nekretnine i ekovoze. Zagrebačka banka omogućuje financiranje uz podršku InvestEU fonda. Ipak, specijalizirani krediti za obnovu višestambenih zgrada gotovo da ne postoje. Hrvatske banke općenito smatraju projekte energetske učinkovitosti rizičnima, zbog nedostatka iskustva s takvim ulaganjima.
U Češkoj je, primjerice, uspostavljen model one-stop-shop za građane. Tamo su banke, nakon dugotrajnih pregovora, ponudile povoljne uvjete za financiranje energetske obnove, koristeći društveno odgovorno poslovanje kao marketinški alat. Može li Hrvatska usvojiti sličan pristup?
Alternativni modeli financiranja: obveznice i ESCO modeli
Energetski projekti često uključuju financijski povrat, što ih čini prikladnima za alternativne modele financiranja poput obveznica i ESCO modela. Zelene obveznice, namijenjene financiranju održivih projekata, pokazale su se uspješnima u Europi. U Hrvatskoj su tek u povojima – primjerice, Meritus Ulaganja izdali su obveznice s ciljem smanjenja emisija CO2 i povećanja udjela žena u upravi.
ESCO modeli (Ugovori o energetskom učinku) predstavljaju još jedan potencijalni alat. Oni omogućuju financiranje projekata uz otplatu iz ostvarenih ušteda. No, nedostatak interesa vlasnika zgrada i niske cijene energije u Hrvatskoj otežavaju njihovu širu primjenu.
Perspektive i izazovi
Iako Hrvatska ima kapacitete za privlačenje privatnih investicija, ključni izazovi ostaju nedostatak prilagođenih financijskih proizvoda, nepovjerenje u isplativost projekata i nedostatna svijest javnosti o prednostima energetske obnove. Inicijative poput okrupnjavanja projekata za višestambene zgrade mogle bi otvoriti vrata novim modelima financiranja, poput minibondova.
S obzirom na ambiciozne ciljeve dekarbonizacije do 2030., jasno je da su modeli sufinanciranja samo privremeno rješenje. Stoga je ključno potaknuti financijske institucije i tržišne aktere na veći angažman. Energetska obnova nije samo pitanje ekologije, već i dugoročne ekonomske održivosti.
Kako će se Hrvatska nositi s ovim izazovima, ostaje za vidjeti. Ipak, bez inovativnih financijskih rješenja, potencijal značajnog dijela zgradarstva mogao bi ostati neiskorišten.
Detaljniji izvještaj s radne skupine pročitajte ovdje.
_____________________________________
Izvor: ZGRADOnačelnik.hr
Naslovna fotografija: Photo by Mathieu Stern on Unsplash