Prema Nacionalnom planu obnove zgrada, Hrvatska mora ulagati više od milijardu eura godišnje kako bi ispunila europske ciljeve do 2050.
Za ostvarenje klimatske neutralnosti i energetske učinkovitosti u zgradarstvu, Hrvatska do 2050. godine mora uložiti najmanje 44 milijarde eura, pokazuje procjena Energetskog instituta Hrvoje Požar, izrađena za Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI). Ovaj iznos odnosi se na sveobuhvatnu obnovu višestambenih i nestambenih zgrada diljem zemlje i predstavlja ključan izazov za hrvatski proračun i građevinski sektor u naredna dva desetljeća.
Nacionalni plan obnove zgrada: ambicija i stvarnost
Na „Osmom dijalogu partnera“, koji je MPGI organizirao krajem 2025. godine, predstavljen je nacrt Nacionalnog plana obnove zgrada do 2050. godine, dokument koji sve članice EU moraju izraditi i usvojiti do kraja 2026. godine. Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost Irena Križ Šelendić istaknula je da se plan temelji na konkretnim ciljevima, politikama, mjerama i indikatorima koje Hrvatska mora ispuniti kako bi ispunila europske smjernice.
Nacrt uključuje detaljan pregled nacionalnog fonda zgrada, njihovu podjelu po vrstama i energetskim razredima, razinu potrošnje energije te emisija stakleničkih plinova. U 2023. godini samo devet posto zgrada imalo je važeći energetski certifikat, što dodatno ilustrira veličinu izazova.
Koje zgrade su prioritet za obnovu?
Obnova će se u početku fokusirati na 43 posto korisne površine grijanog dijela zgrada s najlošijim energetskim svojstvima. Analizirano je pet scenarija obnove, a najviše se ističu tri: S1 s 60% smanjenja primarne energije, S4 s 30% te optimizirana kombinacija mjera.
Tri razine obnove uključuju integralnu obnovu (mjere na ovojnici zgrade), dubinsku obnovu (dodatne tehničke mjere) i sveobuhvatnu obnovu, koja uključuje i jačanje otpornosti na potres i požare. Upravo sveobuhvatna obnova bit će dominantna u Hrvatskoj, zbog seizmičkog rizika.
Tko će to platiti?
Procijenjeni trošak sveobuhvatne obnove do 2050. godine iznosi najmanje 44 milijarde eura, a već do 2030. trebalo bi se uložiti oko 4,36 milijardi eura. To znači 1,1 milijardu eura godišnje, dok trenutni prosječni iznosi iz javnih poziva dosežu tek trećinu te brojke.
Usporedbe radi, javni poziv za obnovu kuća iz 2024. godine imao je alokaciju od 120 milijuna eura, dok je obnova 147 višestambenih zgrada iznosila 216 milijuna eura, s ukupnim javnim ulaganjem od 416 milijuna eura. To znači da nedostaje čak 684 milijuna eura godišnje, pod uvjetom da se pozivi objavljuju svake godine.
Plan financiranja u budućnosti predviđa zamjenu bespovratnih sredstava financijskim instrumentima. No jasno je da bez dodatnih ulaganja, europski ciljevi ostaju daleko.
Izvor: zgradonacelnik.hr
Naslovna fotografija: Photo by Maxim Shklyaev on Unsplash