Energetske zajednice imaju velik potencijal u Hrvatskoj osobito na otocima i manjim sredinama.
Što koči energetsku demokraciju u Hrvatskoj?
Nedavno održan Festival OGANJ 2025 u Vukomeriću koji je organiziralo Reciklirano imanje ZMAG, okupio je brojne građane i stručnjake koji dijele zajedničku viziju: energetsku tranziciju koja će biti lokalna, pravedna i u rukama ljudi. Tijekom festivala predstavljeni su primjeri dobrih praksi građanskih inicijativa za korištenje obnovljivih izvora energije, ali i projekti koji su zapeli na birokratskim preprekama. Panel raspravu moderirao je Ivan Zoković Cola, koji je nastupio u ime ZMAG-a i Pokreta Otoka.
Atmosfera je bila optimistična, ali i jasno obilježena negodovanjem jer unatoč znanju, volji i dostupnim sredstvima, energetske zajednice u Hrvatskoj i dalje ne mogu zaživjeti zbog pravne i institucionalne blokade. Festival je poslužio kao žarišna točka za raspravu o budućnosti energetske demokracije u Hrvatskoj, ali i kao podsjetnik da ta budućnost neće doći bez konkretnih reformi.
Energetske zajednice i birokracija
U vremenu sve očitijih klimatskih promjena, energetska neovisnost postaje strateški prioritet. Model energetskih zajednica nudi pravedan i održiv odgovor omogućujući građanima, udrugama, općinama i poduzećima da zajednički proizvode i koriste energiju iz obnovljivih izvora. Takav pristup doprinosi decentralizaciji i demokratizaciji energetike, omogućujući lokalno upravljanje, niže račune i veću otpornost na krize.
Iako europski propisi snažno potiču razvoj energetskih zajednica, hrvatska birokracija i zakonodavni vakuum znatno usporavaju provedbu inicijativa koje dolaze izravno od građana.
Primjer Cresa i Lošinja
Na otocima Cresu i Lošinju energetska tranzicija započela je još 2019. godine u suradnji s Tajništvom za čistu energiju EU otoka, kroz izradu lokalnog tranzicijskog programa i potpisivanje javne deklaracije ključnih dionika. Kako bi se potaknula lokalna proizvodnja energije, 2021. osnovana je energetska zadruga Apsyrtides, koja okuplja ključne dionike s oba otoka – obje jedinice lokalne samouprave, lokalne tvrtke i građane.
Zadruga trenutno razvija projekt izgradnje solarne elektrane snage 500 kW na sjeveru otoka Cresa. Odgovarajuća parcela već je identificirana, a glavni projekt izrađen. Iako je razvoj projekta izazovan zbog složenih procedura i infrastrukturnih zahtjeva, postupak uspješno napreduje prema ishođenju potrebne dokumentacije. Unatoč promjenjivim tržišnim uvjetima i nužnim prilagodbama troškovnika, projekt ostaje stabilan i vođen u suradnji s lokalnim partnerima, s jasnim fokusom na dugoročnu isplativost i dobrobit zajednice.
Paralelno sa zadružnim razvojem, u sklopu ISLET projekta pokrenuta je nova inicijativa. Cilj je osnivanje formalne energetske zajednice građana, uz financiranje iz LIFE programa. U zajednici bi sudjelovali Grad Cres, gradski vrtić i muzej. Inicijalna registracija temeljila se na pozitivnim europskim primjerima. No Ured za udruge ukazao je na pravnu prepreku. Prema Zakonu o udrugama, članovi ne smiju biti u vlasničkim odnosima. To nije bilo moguće izbjeći jer je Grad osnivač obje ustanove. Sada se razmatra alternativni model – osnivanje energetske zajednice obnovljivih izvora (EZOI). Time bi se zadovoljili zakonski uvjeti i zadržala uključenost lokalnih javnih aktera.
Kako je na festivalu predstavio Ugo Toić, voditelj energetske tranzicije i direktor Otočne razvojne agencije OTRA, zadruga istovremeno sudjeluje u dva europska projekta – ISLET, u partnerstvu s Gradom Cresom i Pokretom Otoka, kroz koji se jačaju kapaciteti lokalnih samouprava za sudjelovanje u energetskim zajednicama, te DECA, kroz koji će građanima biti ponuđena edukacija i podrška za pokretanje vlastitih zajednica.
Energetske zajednice trebaju zakonsku i političku podršku
Zakonodavni okvir u Hrvatskoj energetske zajednice tretira kao neprofitne organizacije, što u praksi onemogućuje zadruge koje, iako orijentirane na lokalnu dobrobit, posluju po tržišnim principima. Uz to, obveza zapošljavanja barem jednog radnika od samog početka stvara znatan financijski pritisak na male inicijative koje još nemaju operativne prihode.
U praksi to znači da građani udruženi u energetske zajednice moraju prije svega svladati kompleksan pravni labirint i osigurati sredstva za računovodstvo, banku i plaću – prije nego proizvedu i jedan kilovat električne energije.
Iskustvo Zelene energetske zadruge (ZEZ) i zakonodavnih rupa
Zelena energetska zadruga (ZEZ), koja već niz godina podržava razvoj građanske energije u Hrvatskoj, suočila se s nizom nelogičnosti prilikom osnivanja zadruge ZEZ Sunce. Kako je na OGANJU istaknuo Goran Čačić iz ZEZ-a, zakonski okvir nalaže da svi članovi moraju biti rezidenti Republike Hrvatske – čime se isključuju potencijalni članovi iz drugih EU zemalja, što je suprotno europskim direktivama koje energetske zajednice definiraju kao otvorene i prekogranične.
Istovremeno, nedostatak jasnih smjernica Porezne uprave i Ministarstva financija o poreznom tretmanu dodatno obeshrabruje potencijalne ulagače.
Sjeverni Jadran je spreman za tranziciju, ali ga birokracija koči
U slučaju energetske zajednice Sjeverni Jadran, pokazalo se kako postoji tehnički kapacitet – 37 članova i instalirani solarni sustav od oko 220 kWh. No građane blokiraju regulatorna pravila: zbog regulative, opskrbljivač ne dopušta dijeljenje viška energije među članovima zajednice.
Projekt je dodatno opterećen i zahtjevom da zajednica mora zaposliti radnika, iako čak i djelomično radno vrijeme znatno povećava troškove. Ovaj primjer jasno pokazuje da prepreke nisu tehničke, već isključivo administrativne prirode.
Klimatski ciljevi bez građana? Neostvarivo.
Ako Hrvatska želi ostvariti svoje klimatske ciljeve, mora smanjiti energetsku ovisnost i osnažiti lokalne zajednice. Za to je ključno da energetske zajednice prepozna kao strateške partnere. To znači: fleksibilniji zakon, manje birokracije i stvarna institucionalna podrška. U suprotnom, volja građana mogla bi nestati – zatrpana papirima.
Bez zakonodavne reforme nema razvoja energetskih zajednica
Primjeri s otoka, sjevernojadranskog priobalja i iz mreže ZEZ-a pokazuju da građanska energija u Hrvatskoj ima velik potencijal. Ipak, birokracija još uvijek predstavlja ozbiljnu prepreku. Hrvatska nije u potpunosti implementirala europske direktive koje energetske zajednice prepoznaju kao ključne za tranziciju. Umjesto toga, često ih se tretira kao pravnu iznimku bez jasnog mjesta u sustavu.
Ako Hrvatska želi ostvariti svoje klimatske ciljeve, mora smanjiti energetsku ovisnost i osnažiti lokalne zajednice. Za to je ključno da energetske zajednice prepozna kao strateške partnere. To znači: fleksibilniji zakon, manje birokracije i stvarna institucionalna podrška. U suprotnom, volja građana mogla bi nestati – zatrpana papirima.