Komisija je Belgiji, Hrvatskoj, Cipru, Finskoj, Grčkoj, Italiji, Latviji, Rumunjskoj i Španjolskoj isplatila iznose pretfinanciranja za plan REPowerEU. Isplate će pridonijeti pokretanju provedbe ključnih mjera ulaganja i reformi navedenih u svakom poglavlju o planu REPowerEU.
Prije nekoliko dana je EK isplatila 145,1 milijun eura Belgiji i 585,1 milijun eura Hrvatskoj u obliku pretfinanciranja, 20,9 milijuna eura Cipru, 25,4 milijuna eura Finskoj, 158,7 milijuna eura Grčkoj, 551,2 milijuna eura Italiji, 26,9 milijuna eura Latviji i 288 milijuna eura Rumunjskoj u obliku bespovratnih sredstava te 340 milijuna eura Španjolskoj u obliku zajmova za pretfinanciranje povezanih sa sredstvima plana REPowerEU u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.
Te isplate za pretfinanciranje pridonijet će pokretanju provedbe ključnih mjera ulaganja i reformi navedenih u svakom poglavlju o planu REPowerEU. Time će se ubrzati ostvarivanje ciljeva plana REPowerEU u pogledu uštede energije, proizvodnje čiste energije i diversifikacije opskrbe energijom kako bi Europa prestala biti ovisna o ruskim fosilnim gorivima. Isplate su uslijedile nakon što je Vijeće odobrilo revidirane planove tih zemalja, koji uključuju poglavlje o planu REPowerEU, i nakon potpisivanja financijskih sporazuma.
Što se nalazi u hrvatskom planu
Reforme i ulaganja u planu Hrvatske pomažu joj da postane održivija, otpornija i bolje pripremljena za izazove i prilike zelene i digitalne tranzicije. Nakon što je Vijeće odobrilo hrvatski plan, on je ažuriran kako bi uvelo poglavlje REPowerEU. Na taj način će se pomoći realizacija 157 investicijskih tokova i 78 reformi, pri čemu će 39% plana podržat će klimatske ciljeve, a 20% plana poticat će digitalnu tranziciju.
Transformativni učinak hrvatskog plana rezultat je snažne kombinacije reformi i ulaganja koja se bave specifičnim izazovima zemlje. Reforme rješavaju probleme u realizaciji trajnog i održivog rasta, dok su ulaganja usmjerena na ubrzavanje tranzicije prema održivijem gospodarstvu s niskim udjelom ugljika, za potporu oporavku nakon potresa, maksimiziranje prednosti digitalne transformacije i osiguranje društvene kohezije.
Sve mjere moraju se provesti u vrlo ograničenom vremenskom okviru, budući da Uredba kojom se uspostavlja Instrument za oporavak i otpornost zahtijeva da se sve prekretnice i ciljevi unutar nacionalnih planova dovrše do kolovoza 2026.
REPowerEU mjere u planu Hrvatske
Hrvatsko poglavlje REPowerEU vrijedno je 2,9 milijardi eura. Uključuje jednu novu reformu, četiri proširene reforme, kao i pet novih i tri povećana ulaganja koja se oslanjaju na postojeće mjere. Ovo poglavlje također pokriva tri postojeće investicije, uključujući jednu povećanu investiciju, prenesenu iz izvornog plana. Nova reforma u hrvatskom planu ima za cilj povećanje zelenih vještina i kompetencija u građevinskom sektoru za radnike izvan EU-a, dok povećane reforme potiču korištenje obnovljivih izvora energije uvođenjem novog sustava vlastite potrošnje, predviđaju nove aktivnosti koje pridonose povećanju broja građana svijest o zelenoj tranziciji i osiguravaju nova sredstva za razvoj dodatnih strategija zelene urbane obnove.
Novim ulaganjima povećat će se prijenosni i distribucijski kapaciteti elektroenergetske mreže, ojačati korištenje obnovljivih izvora energije u prometu i grijanju, proširiti kapacitet LNG terminala na otoku Krku i ojačati plinsku transportnu mrežu prema Sloveniji i Mađarskoj. Povećano ulaganje ima za cilj podržati održivi promet, energetsku učinkovitost i obnovu zgrada nakon potresa te energetsko siromaštvo. U području klimatskih i ekoloških politika Hrvatska se suočava s izazovom postpotresne obnove i energetske obnove zgrada, povećanja udjela obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, poboljšanja gospodarenja otpadom i vodama te mobilnosti. Očuvanje bioraznolikosti i ekosustava te prelazak na zelene poslove i kružno gospodarstvo također su visoko na dnevnom redu.
Ključne mjere za zeleni prijelaz
Plan podupire zeleni prijelaz ulaganjem od 1.978 milijuna eura u energetsku učinkovitost i obnovu zgrada nakon potresa. Pritom će se 728 milijuna eura uložiti u održivu mobilnost, posebice u nadogradnju željezničkih linija, autonomnih električnih taksija s pratećom infrastrukturom prilagođenom osobama s invaliditetom, ugradnju punionica za električna vozila te uvođenje vozila i plovila s nultom emisijom. Planom se dodjeljuje 658 milijuna eura za niskougljičnu energetsku tranziciju kroz modernizaciju energetske infrastrukture, podržavanje ulaganja u proizvodnju naprednih biogoriva i obnovljivog vodika te financiranje inovativnih projekata za skladištenje ugljika. Uz to, 542 milijuna eura bit će uloženo u potporu poduzećima za zelenu tranziciju i energetsku učinkovitost, podupiranje njihovih projekata usmjerenih na poticanje zelene ekonomije, održivog turizma i ulaganja u zelene tehnologije. Izmijenjeni plan, uključujući poglavlje o REPowerEU, zadržao je snažan fokus plana na zeleni prijelaz, posvećujući 39% raspoloživih sredstava mjerama koje podupiru klimatske ciljeve.
Energetska obnova zgrada i digitalna tranzicija
Cilj investicije je poticanje zelene tranzicije i dekarbonizacije zgrada smanjenjem potrošnje energije za grijanje u višestambenim zgradama i zgradama javnog sektora. Digitalni izazovi za Hrvatsku uključuju digitalizaciju javne uprave, pružanje online javnih usluga i povećanje fiksne i bežične digitalne povezanosti kako bi se olakšalo ulaganje u digitalnu infrastrukturu u udaljenim ruralnim područjima. Predviđeno je ulaganje od 283 milijuna eura u digitalnu tranziciju javne uprave kroz digitalizaciju pravosudnog sustava, uvođenje digitalne osobne iskaznice i stvaranje jedinstvenog mjesta za sve online usluge javne uprave. 130 milijuna eura uložit će se u povećanje nacionalne širokopojasne pokrivenosti gigabitnom vezom u ruralnim područjima i izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture za 5G mrežu čime će se povećati digitalna povezanost ruralnih područja. Uz to 84 milijuna eura namijenjeno je za digitalizaciju visokog obrazovanja ulaganjem u e-učenje i digitalne nastavne alate. Izmijenjeni plan zadržao je fokus plana na digitalnu tranziciju, posvećujući 20% raspoloživih sredstava mjerama koje podržavaju digitalne ciljeve.
Ekonomska i socijalna otpornost
Ključni izazovi za hrvatsko gospodarstvo uključuju niske stope zaposlenosti i aktivnosti, opterećujuće i složeno poslovno okruženje, nisku učinkovitost i visoku rascjepkanost javne uprave, pravosuđa, rascjepkani i neučinkoviti sustav socijalne zaštite te nisku kvalitetu obrazovanja. Ovi izazovi opterećuju potencijalni rast i zapošljavanje, stoga je predviđeno ulaganje od 277 milijuna eura za redizajn aktivnih politika tržišta rada za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja, prekvalificiranje i usavršavanje te poboljšanje pružanja i primjerenosti socijalnih naknada i usluga. Pritom će 739 milijuna eura biti dodijeljeno mjerama za poboljšanje poslovnog okruženja smanjenjem administrativnih opterećenja, smanjenjem regulatornih zahtjeva za profesionalne usluge i povećanjem pristupa financiranju za poduzeća. Povećanju učinkovitosti javnog sektora i pravosudnog sustava namijenjeno je 200 milijuna eura.
Izvor: logickamatrica.eu