U strategija za otoke bila je 17. rujna tema rasprave COTER-a u Cáceresu, gdje je Ivan Matić predstavio potrebe malih otočnih zajednica.
Nova EU strategija za otoke važan je korak prema boljem prepoznavanju posebnosti otočnih zajednica, ali njezina će se vrijednost pokazati tek kroz konkretne politike i mjere koje će stanovnici otoka osjetiti u svakodnevnom životu.
O toj se temi 17. rujna raspravljalo na sastanku Komisije za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU-a, COTER, Europskog odbora regija u španjolskom Cáceresu. Među sudionicima bio je i Ivan Matić iz Pokreta otoka, potpredsjednik Europske federacije malih otoka, ESIN, za mediteransku regiju.
COTER je na sastanku razmijenio mišljenja o novoj EU strategiji za otoke, koju je Europska komisija predstavila u lipnju 2026. Strategija je prvi zaseban europski okvir posvećen otocima i njihovim strukturnim izazovima.
Kako mjeriti stvarni trošak života na otoku?
Jedna od poruka koju je Matić prenio u raspravi odnosila se na način na koji se promatra trošak otočnosti.
Za otočne zajednice taj trošak nije samo financijski. Važni su i vrijeme potrebno za putovanje, dostupnost osnovnih usluga te pouzdanost prometne povezanosti. Jednaka pravila za kopnene i otočne zajednice zato ne moraju uvijek dati jednake rezultate.
Upravo prepoznavanje takvih specifičnosti nalazi se i u europskom pravnom okviru. Članak 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije izričito navodi otočne regije među područjima čijim se ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim ograničenjima treba posvetiti posebna pozornost.
Zašto ista rješenja ne djeluju svugdje jednako?
U raspravi je istaknuta potreba da se otočne politike prilagođavaju nacionalnim i lokalnim okolnostima te da u njihovo oblikovanje budu uključeni sami otočani.
Poseban naglasak stavljen je na načelo da formalno jednak pristup ne znači nužno i stvarno jednaku dostupnost. Mjera ili javna usluga koja je pod jednakim uvjetima dostupna stanovniku kopna i stanovniku otoka može u praksi imati vrlo različit učinak zbog udaljenosti, prometne povezanosti ili ograničenih lokalnih kapaciteta.
Nova EU strategija za otoke upravo je zamišljena kao okvir kojim bi se potrebe otoka bolje uključile u šire politike Europske unije. Europski odbor regija pritom navodi da je sljedeći izazov prijeći od samog prepoznavanja posebnosti prema konkretnim poboljšanjima u svakodnevnom životu otočana.
Što malim otocima treba za konkretan napredak?
Među ključnim porukama predstavljenima u Cáceresu bila je i potreba za alatima koje male otočne zajednice mogu stvarno koristiti.
To uključuje kvalitetnije i preciznije podatke o otocima, jednostavniji pristup europskim fondovima, mogućnosti predfinanciranja projekata te jačanje lokalnih administrativnih i stručnih kapaciteta.
Pitanje podataka već je dulje među prioritetima ESIN-a, koji u svojim aktivnostima naglašava potrebu za boljim prikupljanjem otočnih podataka i sustavnim uključivanjem otočne perspektive u europske politike.
Matić je u Cáceresu nastupio u ime ESIN-a kao predstavnik Pokreta otoka. ESIN je i ranije sudjelovao u pripremama i raspravama vezanima uz europsku strategiju za otoke, a Matić je kao potpredsjednik federacije za mediteransku regiju zastupao perspektivu malih otočnih zajednica.
Poruka iz Cáceresa pritom je jasna: otoci ne očekuju da europske politike uklone posljedice geografije, nego da ih uzmu u obzir pri oblikovanju javnih politika. Cilj je stvoriti uvjete u kojima udaljenost i otočnost neće automatski značiti slabiji pristup uslugama, razvojnim mogućnostima i europskim sredstvima.