Električni bicikl domaće proizvodnje pobudio je interes na konferenciji Nova era prometa 2023
Prema podacima SWITCH-a Hrvatska je druga zemlja u Europskoj uniji kad je riječ o broju punionica s obzirom na broj električnih vozila, rečeno je u utorak na konferenciji Nova era prometa 2023., koja je u Zagrebu okupila osamdamdesetak stručnjaka u organizaciji Energetike marketing. Podaci su to koje je naveo Tin Koren iz udruge Strujni krug, koja promovira održivu mobilnost. Koren je komentirao nedavno nadmetanje koje je proveo HAC za brze punionice na autocestama, kojih bi trebalo biti 300 na 30 odmorišta. Mnogi se naime, nisu mogli javiti radi propozicija natječaja. “Nadmetanje nije bilo prethodno komunicirano sa zainteresiranima tako da je bilo dosta nezadovoljnih tekstom poziva. Pozdravljamo namjere HAC-a, ali pozivamo ih da se ubuduće savjetuju sa strukom za bolje efekte poziva“, rekao je Koren.
Udruga promovira mogućnost stavljanja punionica u stupove javne rasvjete, što bi riješilo brojne probleme u gusto naseljenim područjima gdje nema mjesta za punjače. S tim pilot projektom udruga kreće od 2024., s ciljem instaliranja 1.000 punionica u pet gradova, na velikim parkiralištima, dok glavni projekt planiraju za 2026. sa znatno ambicioznijih sto tisuća punjača u stupovima javne rasvjete. Na snagu upravo stupa AFIR direktiva, koja bi u primjeni trebala donijeti znatno više punjača diljem Europske unije, jer točno propisuje njihov broj u odnosu na broj registriranih električnih automobila. Više od 60% korisnika električnih vozila svoje vozilo puni kod kuće, što je optimum.
Inovacijski fond već financira projekte u vodiku
Biljana Nuić iz MINGOR-a predstavila je Inovacijski fond u sklopu Europskog zelenog plana, za koji upravo počinju prijave. Hrvatska već ima dva projekta u vodiku koja su dobila devet milijuna eura sufinanciranja iz tog fonda, koji je namijenjen malim, srednjim i velikim projektima kojima se odobrava od 2-20 mil. eura, 20-100 mil. eura i više od 100 mil. eura sufinanciranja. Objava novog poziva zakazana je za studeni. U ovoj rundi na raspolaganju će biti četiri milijarde eura bespovratnih sredstava te dražbovanje tj. ugovaranje fiksnih premija za proizvodnju vodika iz OIE, za što je namijenjeno 800 mil. eura. Iz tog fonda moguće je dobiti do 60% za CAPEX i OPEX, ovisno o velilini projekta i stupnju zrelosti projekata, na čemu su projekti znali padati. Zbog toga je moguće dobiti novac za tehničku pomoć za razvoj projekta.
Na 2,49 mil. vozila, od čega 1,8 milijuna automobila, sa starim voznim parkom od prosječno 14,5 godina, broj zelenih vozila u Hrvatskoj sporo raste. Lanjske brojke pokazuju da je na našim cestama oko 24.000 hibridnih vozila i 4.800 električnih vozila te cca 60.000 vozila na UNP, rekao je Tomislav Škreblin iz Centra za vozila Hrvatske. Broj ‘električara’ je malen, jer su takvi auti vrlo skupi, a Hrvatska nakon Nizozemske ima najobilnije poticaje, koji se obično rasporede na mali broj prijavitelja. Još nije poznato kada bi trebali biti raspisani novi poticaji preko Fonda za zaštitu okoliša, niti kakve će biti propozicije natječaja, za koji se spekulira da će biti bitno promijenjen.
I Hrvatska ima čista vozila
U sklopu konferencije predstavljeno je nekoliko zanimljivih projekata, poput MUNIVO-a, projekta prototipa električnog minibusa, na čemu rade Novatec, FSB i FER. ZET je predstavio rezultate testiranja električnih autobusa MAN, SOLARIS, CAETANO i HIGER (vodik), a sudionici konferencije mogli su iskusiti i test vožnju Ivecovim električnim autobusom.
Tvrtka SentiMental Bikes iz Daruvara predstavila je svoj proizvod, električni bicikl retro dizajna i zavidnih performansi, koji se već može kupiti. Distributer plina Brod plin govorio je o svojoj novoj CNG punionici, jednoj od samo pet u Hrvatskoj, blizu autoceste. Za usporedbu, Srbija ih ima više od 40, a Italija više od tisuću. Brod plin u budućnosti namjerava ponuditi i punjenje biometanom i vodikom.
Igor Baretić, koji distribuira Opelova vozila u Hrvatskoj i regiji optimistično je govorio o velikoj tranziciji autoindustrije te istaknuo da za samo nekoliko godina više neće biti moguće kupiti automobil s motorom na unutarnje izgaranje u EU. Hrvatska je s malim udjelom niskougljičnih vozila tipična za mediteransku regiju, a sustav poticaja nije optimalan za tvrtke koje žele mijenjati svoj vozni park, što bi trebalo mijenjati, istaknuo je.