Predsjednica Instituta Plavi svijet o zaštiti posidonije, dupinima i edukaciji djece.
Lošinj ima dugu tradiciju brige o prirodi, a zaštita mora na otoku danas povezuje istraživače, turistički sektor, škole i lokalnu zajednicu. Za projekt zaštite livada posidonije oko Lošinja, koji provodi s organizacijom Seacology i Turističkom zajednicom Grada Malog Lošinja, Institut Plavi svijet nedavno je dobio priznanje „Poslovna izvrsnost 2026.“
O tome što mijenja ponašanje nautičara i posjetitelja prema moru, kako dupini i turizam mogu opstati zajedno te kako djeca uče o moru Pokret Otoka razgovarao je s Jelenom Bastom, predsjednicom Instituta Plavi svijet.
Ono što zovemo morskom travom zapravo je dom brojnim organizmima
Projekt je, prema riječima Jelene Baste, još jednom pokazao da promjena ponašanja počinje razumijevanjem. Ljudi more često ne oštećuju namjerno, nego jednostavno ne znaju što se događa ispod površine. Kao primjer navela je posidoniju, koju mnogi godinama doživljavaju kao morsku travu.
„Mnogi je godinama doživljavaju kao morsku travu ili nešto što more izbacuje na plažu, a zapravo je riječ o iznimno vrijednom i spororastućem morskom staništu koje pruža utočište brojnim organizmima, pridonosi kvaliteti mora, pohranjuje ugljik i štiti obalu od erozije“, pojasnila je Basta.
Zato je Institut posidoniju ljudima odlučio približiti na više načina: kroz edukaciju u školama, terenske radionice, informativne materijale, javna događanja i suradnju s onima koji svakodnevno borave na moru. Tko razumije zašto je neko stanište važno, lakše prepoznaje i posljedice vlastitih postupaka, a dobar je primjer sidrenje.
„Primjerice, odabir mjesta za sidrenje možda se čini kao sitnica, ali može imati velik utjecaj na livadu posidonije koja se obnavlja desetljećima“, kazala je.
Samo informiranje, upozorila je Basta, ipak nije dovoljno. Ljudima treba ponuditi jasne i praktične načine na koje mogu pomoći te u zaštitu mora uključiti lokalnu zajednicu, turistički sektor i nadležne institucije, kako bi odgovorno ponašanje postalo prirodan izbor.
„Promjena je najuspješnija kada odgovorno ponašanje postane jednostavno, razumljivo i društveno prihvaćeno“, dodala je.
Priznanje „Poslovna izvrsnost 2026.“ Institutu je posebno drago jer pokazuje da se zaštita prirode prepoznaje i kao doprinos kvaliteti turističke destinacije. Basta vjeruje da lošinjsko iskustvo može koristiti i drugim otocima.
„Vjerujem da je to iskustvo primjenjivo i na druge otoke: očuvana priroda nije samo nešto što ostavljamo budućim generacijama, nego i jedan od najvažnijih razloga zbog kojih ljudi danas dolaze na otoke“, poručila je.
Dupini i izletnici mogu dijeliti more, uz jasna pravila
Institut Plavi svijet lošinjske dobre dupine istražuje desetljećima, a njihovo je promatranje postalo popularna turistička ponuda.
Tijekom sezone Institutu se sve češće javljaju sudionici izleta za promatranje dupina s cijelog Jadrana. Opisuju prizore u kojima velik broj plovila istodobno okružuje skupinu dupina, uz buku i nepredvidive promjene smjera, pa se životinje ne mogu nesmetano kretati.
Na Lošinju taj problem nije osobito izražen, istaknula je Basta, jer Institut već više od 20 godina lokalne dionike educira o morskim sisavcima i pravilima ponašanja u njihovoj blizini. Kao osnovni problem izdvojila je to što turističko zakonodavstvo promatranje dupina ne prepoznaje kao posebnu djelatnost koju bi trebalo zakonski regulirati, iako se odvija u posebnom morskom okolišu, nosi rizike plovidbe, traži stručno vođenje i uključuje susret sa strogo zaštićenim životinjama.
Zato bi, prema mišljenju Instituta, trebalo uvesti propise koji uključuju obuku i osposobljavanje voditelja programa, kako bi dupinima znali prilaziti i pratiti ih bez uznemiravanja, te regulaciju broja plovila. Uz takva pravila, smatra Basta, promatranje dupina može ostati održiva i tražena ponuda.
„Promatranje dupina uz educirane izvoditelje programa te uz vremensku i prostornu regulaciju broja plovila održiva je turistička djelatnost za koju postoji veliki interes od strane turista“, navela je.
Vaše dijete moglo bi vas naučiti kako čuvati more
Projekt „O moru, uz more – Posidonija“ dio je višegodišnjih edukativnih aktivnosti kroz koje Institut s najmlađim Lošinjanima uči o morskom ekosustavu. Financiran je sredstvima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) iz Javnog poziva za projekte udruga na otocima. Prema Bastinim riječima, djeci za interes za more često ne treba mnogo.
„Kod djece je najljepše to što im za razvijanje interesa za more često nije potrebno mnogo – dovoljno je pružiti im priliku da nešto sama istraže, dodirnu, promatraju i dožive“, rekla je Basta.
Edukacijom žele otići korak dalje i pomoći djeci da shvate kako je sve u moru povezano i koliko ljudske aktivnosti mogu utjecati na njegovu ravnotežu. U projektu se zato znanje spaja s iskustvom na plaži: djeca upoznaju posidoniju, istražuju tragove života u moru i razgovaraju o tome što se događa kad se stanište ošteti. Cilj nije da zapamte što više činjenica, nego da razviju znatiželju i osjećaj povezanosti s morem te ga počnu doživljavati kao živi sustav o kojem ovisimo i za čije smo očuvanje odgovorni, a ne samo kao mjesto za kupanje i igru.
Ono što nauče, djeca ne zadržavaju za sebe. Basta je napomenula da upravo ona ponekad potaknu promjene kod kuće.
„Djeca su često izvrsni prenositelji poruka. Ono što nauče u školi ili na radionici donesu kući, postavljaju pitanja roditeljima i ponekad upravo ona potaknu obitelj da promijeni neku svakodnevnu naviku“, objasnila je.
Tako razgovor o tome gdje baciti otpad, kako se ponašati na plaži ili gdje sidriti plovilo može prerasti u zajedničku obiteljsku odluku. Budući da se odnos prema prirodi ne mijenja preko noći, Institut edukaciju vodi kao kontinuiran proces koji povezuje školu, obitelj, lokalnu zajednicu i stvarni okoliš. Takvu je promjenu, prema njezinim riječima, teško izmjeriti jednim pokazateljem, no važan se korak vidi već u malim promjenama kod kuće.
„Ako dijete nakon radionice dođe kući i objasni roditeljima zašto posidoniju treba čuvati, ili ako obitelj tijekom sljedećeg posjeta moru počne obraćati više pozornosti na svoj utjecaj, napravili smo važan korak“, istaknula je.
Na kraju je poručila da djeca trebaju odrastati s osjećajem da je more baština dobivena na čuvanje.
„Želimo da djeca odrastaju s osjećajem da more nije nešto što nam samo pripada i što možemo neograničeno koristiti, nego prirodna baština koju smo dobili na čuvanje“, zaključila je Jelena Basta, dodavši da dugoročni učinak edukacije može biti mnogo veći od same radionice ako se taj osjećaj prenese i na obitelji.
Photo by hartono subagio from Pexels