HOPS: Treba uložiti 2,5 milijarde eura u prijenosnu mrežu

Objavio: Đurđa Baljak - 14.01.2025. - Vrijeme čitanja: 6min

Izazovi zelene energetske tranzicije: administrativne prepreke, ulaganja u prijenosnu mrežu i potrebna fleksibilnost za ubrzanje razvoja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.

Priča o hrvatskom potencijalu razvoja pogona za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora ima jednako dugu povijest. Baš kao i priča o administrativnim zaprekama na koje investitori nailaze kod ishođenja svih potrebnih dozvola. No, jedna od zapreka, svakako je održavanje i razvoj elektromagnetske mreže da bi uopće mogla primiti, podnijeti i prenositi nove količine proizvedene električne energije.

Hrvatski operatora prijenosnog sustava (HOPS) pružio je odgovore kakvo je trenutačno stanje s razvojem mreže. Ali i kakvi su planovi i koliko su oni usklađeni s namjerama investitora da ulažu u obnovljive izvore, ponajprije u sunce i vjetar. Iako su tu još i geotermalni izvori kao perspektiva.

Navode za Financije.hr da je prošli mjesec Ministarstvo gospodarstva na suglasnost i Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) na odobrenje poslan prijedlog “Desetogodišnjeg plana razvoja prijenosne mreže od 2025. do 2034. s detaljnom razradom za početno jednogodišnje i trogodišnje razdoblje”.

“Fokus plana je na daljnju provedbu zelene energetske tranzicije kroz izgradnju nove i povećanje prijenosne moći postojeće mreže putem revitalizacije. U prvoj fazi potrebno je provesti pripremu i započeti realizaciju investicija u izgradnju 400-kilovoltne prijenosne mreže. Cilj je prijenos energije i povezivanja područja priobalne Hrvatske s područjima povećane potrošnje, kao što su Rijeka i Zagreb. To će se postići kroz izgradnju novih dalekovoda na potezu Konjsko-Melina, odnosno na potezu Lika-Tumbri/Veleševec. Realizacija i dinamika izgradnje ovih investicija ovisit će o dinamici priključenja novih obnovljivih izvora na prijenosnu mrežu. Ali i o mogućnosti osiguranja financijskih sredstava iz različitih izvora. To se odnosi na mrežarinu, naknada za priključenje i fondovi Europske Unije (EU)”, pojašnjavaju iz HOPS-a.

Dalekovod Konjsko-Melina povezuje područje Splita s područjem Rijeke.

HOPS
Dalekovod Konjsko-Melina, Izvor: HOPS

Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, za razdoblje do 30. lipnja 2026., za potrebe HOPS-a, osigurano je sufinanciranje iz EU fondova u vrijednosti od 235,6 milijuna eura. U istom razdoblju, očekuju se dodatna sredstava u okviru europskog energetskog plana REPowerEU.

– U suradnji s HEP-ODS-om usklađen je plan razvoja i izgradnje zajedničkih objekata u narednom desetogodišnjem razdoblju. Do kraja 2027. predviđen je završetak izgradnje 7 novih trafo-stanica TS 110/x kV. U razdoblju do kraja 2034. predviđeni radovi na izgradnji 12 novih TS 110/x kV. Nužna su i ulaganja u revitalizaciju postojeće mreže. A sve kako bi se zadržao zadovoljavajući stupanj sigurnosti opskrbe. Naime, ukupno je više od 65 % postojećih dalekovoda starije od 40 godina – upozoravaju iz HOPS-a.

Osiguravanje sredstava i usklađivanje s planovima investitora

Kod razvoja i održavanja mreža, ključno je osigurati dovoljno sredstava i uskladiti ih s planovima investitora. No, kod takvog usklađivanja stvari ne idu tako jednostavno.

 “Plan razvoja prijenosne mreže se ažurira jednom godišnje. Glavne odrednice prilikom izrade plana su Strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. te Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Projekti obnovljivih izvora energije i pridijeljene investicije postaju sastavni dio plana tek kada se potpiše ugovor o priključenju. Obnovljivi izvori energije planiraju se na lokacijama koje imaju najbolje prirodne resusrse vjetra, odnosno sunca”, kažu u HOPS-u.

Elaborat optimalnog tehničkog priključenja na mrežu (EOTRP)

Kod ugovora o priključenju investitori moraju prethodno podnijeti elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja na mrežu (EOTRP). No, to mogu učiniti samo jednom godišnje u razdoblju između 1. i 15. svibnja.

Iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) napominju kako sporost u izdavanju drugih dozvola uvjetuje dinamiku priprema investitora. Joji onda, ne svojom krivnjom, mogu propustiti taj termin, a onda moraju čekati godinu dana za podnošenje elaborata.

Marija Hanzec, zadužena za komunikacije u OIEH-u, rekla je za Financije.hr kako je potrebno da vremenski okvir bude bitno fleksibilniji da investitori ne gube dodatno vrijeme.

Metodologija za izračun cijene priključka na mrežu

Dodatna poteškoća u kontekstu priključenja na mrežu jest ta da HERA već više od dvije godine, barem prema očekivanjima investitora, kasni u objavi nove metodologije za izračun cijene priključka na mrežu. Dodatni je to teret koji usporava projekte jer mnogim investitorima dosadašnji način izračuna nije povoljan. Bilo je već najava iz HERA-e da bi do objave nove metodologije trebalo doći “uskoro”. Međutim, vrijeme prolazi, a investitori su prisiljeni čekati ili odustati.

Pojedine županije nisu donijele prostorne planove

Za izgradnju novog 400-kilovoltnog dalekovoda, kako objašnjavaju u HOPS-u, najveći je problem nedonošenje prostornih planova pojedinih županiija kroz koje prolaze koridori navedenih vodova kako bi se aktivnosti na pripremi projekata mogli nesmetano odvijati. Tim više jer je riječ o vremenski zahtjevnim projektima koji traže multidisciplinarnu suradnju više struka i dionika.

Procjena potrebnih sredstava i kako do njih

Prema prijedlogu desetogodišnjeg plana razvoja do 2034. godine procjenjuje se da će biti potrebno osigurati 2,53 milijarde eura za investicije u prijenosnu mrežu.

– Sredstva za financiranje plana se predviđaju iz različitih izvora. Od mrežarina, fondova EU-a i naknada za priključenje u vidu jedinične naknade. Međutim, HERA-e još nije donijela odluka o iznosima jediničnih cijena za priključenje novih korisnika mreže i povećanje priključne snage postojećih korisnika mreže – navode u HOPS-u.

Dakle, jasno je da je potrebno prije svega imati sliku odakle će doći potrebna sredstva da bi izgradnju nove i revitalizacija postojeće mreže krenula. Trenutačna neizvjesnost na tom polju može samo oneraspoložiti investitore u obnovljive izvore.

U idućih deset godina, inače, samo za revitalizaciju postojeće mreže bilo bi potrebno uložiti 814 milijuna eura, procjenjuje HOPS.

_____________________________

Izvor: financije.hr

Naslovna fotografija: Photo by Sies Kranen on Unsplash