Hrvatska je ove godine ovisila o uvoznoj električnoj energiji. Čak četvrtina električne energije je u ljetnim mjesecima dolazila izvana.
Hrvatska, unatoč višegodišnjem deklarativnom zalaganju za obnovljive izvore energije i energetsku neovisnost, ove je godine značajno ovisila o uvozu električne energije. Prema podacima udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatska (OIEH), u ljetnim mjesecima od lipnja do kolovoza, čak četvrtina električne energije dolazila je iz uvoza.
Uvozna ovisnost zabrinjavajuća
Tijekom ljetnih mjeseci Hrvatska je uvezla 1.316 gigavat-sati (GWh) električne energije, što čini 24,8 % ukupne potrošnje od 5.305 GWh. Ovi podaci ukazuju na potrebu za ubrzanim razvojem domaćih obnovljivih izvora, osobito sunčanih elektrana, ističe OIEH. Prema njihovim procjenama, Hrvatska bi trebala izgraditi dodatne sunčane elektrane ukupne instalirane snage od 2.721 MW kako bi smanjila ovisnost o uvozu.
Međutim, proizvodnja energije iz vjetra stagnira zbog sporog razvoja novih vjetroelektrana. Iako se očekuje da će do kraja godine kapacitet sunčanih elektrana doseći 958 MW, smanjena proizvodnja iz termoelektrana i kogeneracijskih postrojenja na obnovljive izvore, te isključenje geotermalne elektrane tijekom ljeta, dodatno su doprinijeli energetskom deficitu.
Financijski teret uvoza
Zbog nedostatka domaćih kapaciteta, Hrvatska je za uvoz električne energije tijekom ljeta platila 289 milijuna eura. Ovaj iznos obuhvaća tržišnu vrijednost uvezene energije (135 milijuna eura), troškove emisija CO2 iz termoelektrana na fosilna goriva (44 milijuna eura), te cijenu uvezenih sirovina za ove elektrane (110 milijuna eura). OIEH procjenjuje da bi taj iznos mogao biti iskorišten za izgradnju ključne energetske infrastrukture. Na primjer, novog 400-kilovoltnog dalekovoda od TS Konjsko do TS Melina.
Spori napredak obnovljivih izvora
Na početku rujna 2024. ukupna instalirana snaga elektrana u Hrvatskoj iznosila je 5.465 megavata (MW), od čega je 80 % bilo priključeno na prijenosnu mrežu. Najveći dio te snage odnosi se na hidroelektrane (1.874 MW), slijede vjetroelektrane s 1.180 MW te termoelektrane i kogeneracija na fosilna goriva s 1.148 MW. Sunčane elektrane, koje bi mogle igrati ključnu ulogu u energetskoj tranziciji, trenutno imaju instaliran kapacitet od 757 MW.
Osim toga, Hrvatska sudjeluje s 348 MW u nuklearnoj elektrani Krško, što podiže ukupnu snagu na 5.913 MW. Iako se vidi napredak, tempo razvoja obnovljivih izvora nije dovoljan da zadovolji rastuće energetske potrebe.
Ekstremne temperature
Proteklo ljeto bilo je obilježeno iznimno visokim temperaturama koje su rezultirale povećanom potrošnjom električne energije. Ona je često prelazila i 70 tisuća megavat-sati (MWh) dnevno. Prosječna dnevna potrošnja iznosila je 58.122 MWh, što je uvelike povećalo opterećenje sustava. OIEH je izračunao da je za svaki stupanj višu temperaturu u srpnju potrošnja rasla za 1.750 MWh, dok je vršno opterećenje raslo za 90 MW po stupnju.
Također, procjenjuje se da je tijekom tri ljetna mjeseca potrošnja električne energije za hlađenje bila 263 GWh veća nego što bi bila u normalnim uvjetima, pri čemu je ukupna snaga klima uređaja i drugih uređaja za hlađenje iznosila oko 1.200 MW.
Potrebna je ubrzana energetska tranzicija
U ljetnim mjesecima zabilježen je i pad udjela obnovljivih izvora energije. U lipnju je udio obnovljivih izvora pokrivao 51,3 % ukupne potrošnje. Od toga se 34,7 % odnosilo na hidroelektrane. U srpnju je taj udio pao na 43 %, a u kolovozu na 37,7 %. Uloga hidroelektrana je također pala. Ipak, 12. kolovoza zabilježena je rekordna dnevna proizvodnja energije iz sunčanih elektrana.
Iako se očekuje da će proizvodnja iz sunčanih elektrana ove godine biti dvostruko veća nego 2023., kada je iznosila 304 GWh, proizvodnja energije iz vjetra stagnirala je, unatoč povećanju kapaciteta.
Ljeto je pokazalo kako Hrvatska još uvijek nije spremna postići energetsku neovisnost oslanjanjem na domaće obnovljive izvore energije. Visoka potrošnja, uzrokovana ekstremnim vremenskim uvjetima, te spor napredak u izgradnji novih obnovljivih kapaciteta, prisilila je zemlju na značajan uvoz električne energije. OIEH naglašava potrebu za ubrzanom energetskom tranzicijom kako bi se izbjegli budući troškovi uvoza i povećala energetska sigurnost.
______________________________________
Izvor: hr.bloombergadria.com
Naslovna fotografija: Photo by Jason Mavrommatis on Unsplash