Hrvatski otoci Cres i Korčula predstavljeni su na europskoj razini kroz ISLET projekt.
Na Palma de Mallorci je 20. i 21. svibnja 2026. održan Clean Energy for EU Islands Forum, jedno od najvažnijih europskih okupljanja posvećenih energetskoj tranziciji otoka. Forum je okupio predstavnike europskih institucija, nacionalnih i regionalnih tijela, energetskih regulatora, operatora sustava, lokalnih samouprava, stručnjaka, organizacija civilnog društva i otočnih zajednica iz cijele Europe.
Među sudionicima iz Hrvatske bili su predstavnici Cresa, Korčule, Pašmana, Splitsko-dalmatinske županije, HOPS-a i Pokreta otoka, koji su na forumu sudjelovali i kao regionalni partneri i predstavnici ISLET projekta. Time su hrvatski otoci još jednom potvrđeni kao aktivni sudionici europskih rasprava o obnovljivim izvorima energije, energetskim zajednicama i novim modelima lokalne otpornosti.
ISLET projekt na Cresu i Korčuli
ISLET projekt, koji se u Hrvatskoj provodi na Cresu i Korčuli, usmjeren je na razvoj energetskih zajednica i stvaranje uvjeta za građanski vođenu energetsku tranziciju na malim mediteranskim otocima. Projekt povezuje javni sektor, građane, stručnjake i lokalne dionike kako bi se obnovljivi izvori energije razvijali na način koji donosi konkretnu korist lokalnim zajednicama.
Tijekom foruma snažno je istaknuto da europski otoci nisu samo ranjiva područja suočena s visokim troškovima energije, infrastrukturnim ograničenjima i ovisnošću o uvoznim energentima. Upravo zbog tih izazova, otoci postaju prostori inovacije, testiranja novih modela i razvoja rješenja koja se mogu primijeniti i u drugim dijelovima Europe. Energetska tranzicija na otocima ne smije se promatrati samo kao tehničko pitanje izgradnje solarnih elektrana, baterija, mreža ili infrastrukture, nego kao širi razvojni proces koji mora uključivati lokalno gospodarstvo, radna mjesta, dostupno stanovanje, obrazovanje, socijalnu uključenost i kvalitetu života.
Kroz ISLET projekt hrvatski otoci u ovu raspravu donose vrlo konkretno iskustvo. Na Cresu je osnovana energetska zajednica, dok se na Korčuli kroz projekt radi na prijenosu znanja, uključivanju lokalnih dionika i pripremi modela koji bi mogao omogućiti razvoj sličnih zajednica i na drugim otocima. Dosadašnje iskustvo pokazuje da interes građana, jedinica lokalne samouprave i stručnjaka postoji, ali da su za stvarnu provedbu potrebni jasniji regulatorni okvir, funkcionalni modeli dijeljenja energije, dostupna tehnička podrška i financijski održivi poslovni modeli.
Na forumu su sudjelovali predstavnici iz Italije, Grčke, Malte, Finske, Danske, Irske, Španjolske, Cipra, Francuske, Nizozemske, Estonije, Portugala i drugih zemalja, kao i predstavnici europskih institucija i međunarodnih obrazovnih organizacija. Razmjena iskustava pokazala je da ne postoji jedinstven model energetske tranzicije za sve otoke. Svaki otok ima vlastiti kontekst, vlastitu mrežnu infrastrukturu, demografske izazove, razvojne prioritete i razinu institucionalne spremnosti. No ono što ih povezuje jest potreba za snažnijim uključivanjem lokalnih zajednica i većom podrškom javnih politika.
Energetske zajednice kao model lokalne vrijednosti
Posebna pažnja bila je usmjerena na energetske zajednice kao model koji može povezati proizvodnju obnovljive energije s lokalnim vlasništvom, zadržavanjem vrijednosti u zajednici i jačanjem energetske neovisnosti. Za hrvatske otoke to je osobito važno jer energetska tranzicija ne smije značiti samo postavljanje tehnologije na otočni prostor, nego mora omogućiti da koristi od projekata ostanu dostupne stanovnicima, poduzetnicima, javnim ustanovama i lokalnim zajednicama.
Sudjelovanje u forumu bilo je važno i zbog pozicioniranja hrvatskih otoka u europskim mrežama. Cres i Korčula kroz ISLET postaju dio šireg europskog procesa u kojem se razmjenjuju konkretna znanja o osnivanju energetskih zajednica, suradnji s lokalnom samoupravom, uključivanju građana, razvoju projekata obnovljivih izvora energije i prevladavanju regulatornih prepreka.
Zaključak foruma je jasan: energetska tranzicija otoka neće uspjeti ako ostane samo tehnički ili administrativni proces. Ona mora biti povezana s lokalnim razvojem, radnim mjestima, obrazovanjem, priuštivim stanovanjem i kvalitetom života. Upravo zato projekti poput ISLET-a imaju važnu ulogu jer pokazuju kako se europske politike mogu prevesti u konkretne otočne procese, prilagođene stvarnim potrebama zajednica.
Projekt ISLET sufinancira Europska unija kroz LIFE program, pod Grant Agreement No. 101120073. Izneseni stavovi i mišljenja isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili CINEA-e. Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.