Nedavno predstavljeni rezultati istraživanja o uključenosti građana u energetsku tranziciju u Hrvatskoj pokazali su da većina građana ne ugrađuje solarne panele zbog nekoliko ključnih prepreka.
Istraživanje, provedeno u studenom od strane agencije Ipsos na uzorku od 601 ispitanika, pokazuje da unatoč potencijalu obnovljivih izvora energije, poput čak 2600 sunčanih sati godišnje, čak 94% građana Hrvatske ne proizvodi električnu energiju u svojim kućanstvima.
Zašto je to tako?
Jedan od glavnih problema je nedostatak poticajnog zakonodavnog okvira.
Građanima se ne olakšava ugradnja solarnih panela na stambene zgrade, a zakoni koji su trenutno na snazi nisu prilagođeni specifičnim potrebama Hrvatske, već su vjerojatno prepisani iz EU direktiva. To otežava građanima mogućnost da proizvode vlastitu električnu energiju i koriste jeftiniju struju.
Europarlamentarac Predrag Fred Matić naglašava da država mora smanjiti birokratske i financijske prepreke kako bi potaknula građane da sami proizvode električnu energiju.
Potrebno je educirati građane o mogućnostima proizvodnje i poticati ih da postanu energetski samoodrživi. Trenutni zakoni destimuliraju građansku energiju i ne potiču njihovu aktivnu ulogu u energetskoj tranziciji.
Rezultati istraživanja ukazuju na to da većina građana prepoznaje mogućnost uštede troškova režija proizvodnjom vlastite električne energije. Problem je u nedostatku financija.
Čak 44% ispitanika nije u mogućnosti pokrenuti proces ugradnje panela zbog nedostatka novčanih sredstava.
Čak 50% ispitanika vjeruje da bi proizvodnjom električne energije mogli uštedjeti između 11 i 50% iznosa režija u kućanstvu. Većina građana procjenjuje da bi se uložena sredstva u solarne panele mogla vratiti u roku od 3 do 10 godina.
Velik problem je nedostatak informacija te proizvodnja viška energije i njen otkup
Velik broj građana ne zna dovoljno o procesu dobivanja dozvola za instalaciju opreme koja koristi obnovljive izvore energije, što dodatno otežava proces ugradnje solarnih panela.
Problem je i pitanje proizvodnje viška energije i njezinog otkupa. Građani su dužni prodati višak proizvedene energije HEP-u, ali otkupna cijena je upitna.
Matić smatra da bi odluka o cijeni otkupa trebala biti u rukama HEP-a. Pritom naglašava da država mora jasnije definirati i pojasniti ulogu građana u energetskoj tranziciji. To se može učiniti kroz reviziju postojećih zakona i kroz edukaciju građana.
Zaključak – država mora raditi na poticanju građana na korištenje OIE, stvaranju zakonodavnog okvira i edukaciji građana
Istraživanje ukazuje na potencijal koji građani prepoznaju u korištenju OIE, posebno solarnih panela, ali i na prepreke koje ih sprječavaju da ih koriste u većem broju.
Kako bi se potaknula energetska tranzicija i omogućilo građanima da postanu energetski samoodrživi, država mora raditi na stvaranju poticajnog okvira i smanjivanju financijskih prepreka. Osim toga, nužno je provoditi edukaciju kako bi građani bili informirani i osviješteni o mogućnostima korištenja obnovljivih izvora energije.
Izvor: IUS-INFO.hr
Fotografija: Unsplash