Investicije u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj su sve popularnije. Marija Hanzec odgovara na pitanja isplativosti i povrata uloženog.
Investicije u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj su sve prisutnije i popularnije, iako postoje značajne razlike u usporedbi s drugim zemljama regije. Hrvatska se u tom pogledu ne nalazi u lošoj poziciji. Mnoge investicije su već realizirane, a još ih je mnogo u planu. Iako zaostajemo u sektoru solarne energije, interes za ovim izvorom energije je velik, a ciljevi su dosežni. Regulativa je zadovoljavajuća, no nedovoljno brzo odgovara na potrebe tržišta.
Hrvatska ima veći potencijal za sunce od onog što se koristi
Trenutno stanje na tržištu približila je Marija Hanzec iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatska (OIEH). Ona je u razgovoru s Bloomberg Adriom otkrila detalje vezane za obnovljive izvore energije u Hrvatskoj.
“Ukupna instalirana snaga elektrana u Hrvatskoj je 5319 megavata, ako u to pridodamo instalirano snagu NE Krško koja nije kod nas, ali proizvodnja energije nam je dostupna, tu smo na 5700. Oko 2000 megavata je u hidroelektranama. One su krenule puno ranije. Onda su tu i termoelektrane na oko 1000 megavata. Zatim i vjetar oko 1160 megavata. Sunce je na 688 megavata i tu ne stojimo tako dobro. Čak i kad se stavimo u kontekst regije. Hrvatska ima potencijal za sunce veći nego što smo iskoristili. Ipak, trend se mijenja. Očekujemo početkom sljedeće godine da uđemo u klub jedan gigavat po pitanju solara” istaknula je Hanzec.
Iako solarna energija privlači veliku pažnju, važno je diverzificirati izvore energije.
Hanzec naglašava važnost geotermalne energije, bioplina i biomase, koje Hrvatska ima u izobilju: “Diverzifikacija je potrebna jer vjetar i sunce nisu stalni. Mi u OIEH-u stalno ističemo geotermale te bioplin i biomasu. Izvore koje Hrvatska itekako ima. Možemo još puno rasti, a to su bazne tehnologije koje mogu proizvoditi energiju 24 sedam 365 dana u godini. Mi i po investitorima vidimo da potencijala još ima, ali fokus je najveći kad je sunce u pitanju”.
Morat ćemo pratiti ciljeve EU-a
Regulativa se često spominje kao prepreka, no Hanzec to vidi drugačije: “Zadovoljni smo s regulativom. Ima nekoliko podzakonskih akata koji se mogu srediti, ali što se krovnog zakona tiče, to je u redu. Problem je brzina kojom se dozvole izdaju i u kojem se modernizira mreža. Investitori su zainteresirani u obnovljive izvore energije. Zelena tranzicija nema alternativu. Na koncu, plaćat ćemo penale ako ne budemo pratili ciljeve EU-a. Energetika je stup gospodarstva, a tu su i klimatske promjene zbog kojih se uopće krenulo u ovom pravcu.”
Povrat se događa u prosjeku nakon 12 godina
Naravno, investitori su motivirani zaradom, no povrat na investiciju u ovom sektoru je sporiji.
“Što se tiče povrata na investiciju, tu je puno faktora. Od kamatnih stopa pa do tehnologije, ali govorimo o periodu od 10 do 15 godina, ali neki prosjek je 12 godina. Postoje određene razlike ovisno o izvoru u koji se ulaže. Ako recimo govorimo o geotermalima, tu je priča puno skuplja”, zaključila je Hanzec.
U konačnici, unatoč izazovima, investicije u obnovljive izvore energije predstavljaju dugoročno isplativu priliku. Posebno u kontekstu globalnih klimatskih promjena i tranzicije prema zelenoj ekonomiji.
___________________________________
Izvor: bloombergadria.com