U sezoni i do 437 plovila dnevno prijeti posidoniji, a BIOPRESSADRIA nudi održiva rješenja za budućnost.
Dok Paklinski otoci svakog ljeta privlače stotine nautičara, njihovo podmorje trpi ozbiljne posljedice. Nova analiza pokazuje alarmantne brojke – no zahvaljujući projektu BIOPRESSADRIA, stižu konkretni koraci za zaštitu mora i razvoj održivog turizma.
Svakodnevno 300 plovila – gdje se oni sidre?
U ponedjeljak, 28. travnja u Hvaru, Javna ustanova More i krš predstavila je rezultate analize nautičkog turizma u akvatoriju Paklinskih otoka. Analiza je provedena u sklopu Interreg projekta BIOPRESSADRIA, koji se bavi pritiscima turizma na morska staništa.
Korištenjem satelitskih snimki iz 2023. godine, otkriveno je kako se u špici sezone svakodnevno bilježi 250 do 300 plovila u ovom zaštićenom području, a vrhunac je bio 10. kolovoza, kada ih se skupilo čak 437.
No, brojke su samo dio priče. Čak 60 % tih plovila sidri se direktno na posidoniji, morskoj cvjetnici koja je zakonom zaštićena i iznimno važna za ekosustav. Ona stvara kisik, pročišćava vodu i stanište je za više od 1400 morskih vrsta. Sidrenje na njoj doslovno je guši.
Mogu li ekologija i turizam zajedno?
Organizatori skupa nisu ostali samo na analizi problema, već su otvorili važno pitanje: Kako očuvati podmorje, a istovremeno osigurati razvoj lokalne zajednice koja o turizmu ovisi?
Zahvaljujući BIOPRESSADRIA projektu, u planu su konkretne akcije:
- Izrada dokumentacije za ekološka nautička sidrišta, koja će omogućiti sigurno i održivo sidrenje izvan osjetljivih područja
- Suradnja s Gradom Hvarom na prostornom planiranju, s ciljem definiranja zona za sidrenje i očuvanje prirodnih plaža
Uključena je i Splitsko-dalmatinska županija, koja podržava ove inicijative u sklopu regionalnog planiranja zaštite okoliša.
Što možete vi učiniti?
Svi koji žive na otocima, dolaze u posjet ili sudjeluju u nautičkom turizmu pozvani su da daju svoje mišljenje. Ispunite kratki upitnik i postanite dio zajednice koja aktivno traži rješenja.
Organizatori poručuju: Zajedno možemo zaštititi ovaj dragulj Jadrana.
Zaključak: Nije kasno za promjenu
Paklinski otoci nisu samo turistička atrakcija. Oni su i živi, osjetljivi morski ekosustav koji treba našu pažnju i zaštitu. Uz pomoć znanstvenih podataka, konkretnih mjera i suradnje lokalne zajednice, održiva budućnost je moguća.
Pomozite stvoriti balans između čovjeka i prirode – jer očuvano more znači život za sve nas.
Izvor: morski.hr / D. G.
Naslovna fotografija: Photo by Paolo Bendandi on Unsplash