Gradovi poput Šibenika, Splita i Supetra ulažu u česme kako bi smanjili plastiku i osigurali pitku vodu građanima i turistima
U ljetnim mjesecima pitka voda na javnim mjestima postaje spas za stanovnike i posjetitelje obalnih gradova. Javne česme nisu samo praktičan detalj, već i znak društvene odgovornosti – one omogućuju zdravlje, štite okoliš i stvaraju gradove prilagođene klimatskim promjenama.
Photo by Viorel Vașadi
Šibenik i Split: Gradovi s mrežom česmi
Šibenik je ovoga ljeta postavio deset novih fontana, uz financijsku podršku FZOEU, a svaka ima dodatak za pse. Split već broji oko 90 javnih slavina i fontana, smještenih u svim kvartovima. Grad potiče građane da koriste višekratne boce i tako smanje plastiku.
Dubrovnik i Supetar: Tradicija i suvremena rješenja
Dubrovnik, poznat po svojim Onofrijevim česmama iz 15. stoljeća, danas nudi pitku vodu na 15 lokacija. U tijeku su radovi na novim točkama u Lapadu. Supetar na Braču ide još dalje – tamo je voda dostupna na 18 mjesta kroz projekt „Zeleni ritam grada“, koji kombinira sadnju stabala i stvaranje hladovine s česmama.
Rijeka, Hvar, Zadar
Rijeka nudi više od 50 slavina, od parkova do Korza, a planira nove. Hvar zasad ima pet, Zadar devet, dok Crikvenica, Pula i Rovinj ulažu postupno. Trend pokazuje da gradovi, i veći i manji, prepoznaju važnost javnih česmi.
Hrvatska u europskom kontekstu
Europska Direktiva o vodi potiče države da razvijaju mrežu fontana. U Švicarskoj i Crnoj Gori broj česmi po stanovniku je među najvećima u svijetu, dok globalni prosjek ostaje nizak. Hrvatski gradovi, iako još imaju prostora za napredak, idu u dobrom smjeru.
Naslovna fotografija: Photo by Viorel Vașadi
Izvor: klimatski.hr